Predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Pavao Miljavac gostovao je u N1 Studiju uživo. Govorio je o Domovinskom ratu te što je obrana Vukovara te pad toga grada značio u cjelokupnoj obrani države.
Pavao Miljavac prisjetio se gdje je on, kao pripadnik tadašnje 137. bridage Duga Resa bio te 1991. godine.
“Da, ja sam bio zapovjednik te brigade. To je bio dio karlovačko-dugoreškog prostora. Moram napomenuti da je to jedan vrlo osjetljiv prostor. Od prve crte pa do Republike Slovenije zračna udaljenost je nekakvih 15 kilometara.”
“Da je tu bilo presječeno, bilo bi velikih problema. Nakon toga se moglo krenuti prema vojarni u Jasterbarskom i Zagreb bi bio ugožen na praktički 10 kilometara, da ne govorimo o snabdijevanju ostatka zemlje.”
Budući da je i njegova brigada bila pod stalnom paljbom, Miljavac je objasnio što je njima značilo odolijevanje Vukovara tromjesečnoj opsadi te kasnije vijesti o padu tog grada.
“Stvarno moram reći da su branitelji osluškivali za sve one koji su bili u rovovima. Taj grad je bio simbol herojstva i otpora i svi su se nadali da Vukovar neće biti okupiran.”
“Međutim, kad se to dogodilo, svi su bili tužni, pokisnuli. Što sada? Vukovar je pao. Međutim, tada se javio i jedan prkos i inat. Gotovo cijela Hrvatska je gorjela tada, od juga Dalmacije, Gospić… Morate znati da su 22 grada u Hrvatskoj bila direktno tučena iz topništva.
Tako da je s jedne strane bila konsternacija, a nakon toga se inat jedan javio.”
Dodao je i sljedeće: “Činjenica je da, ako se grad odluči braniti, nije lako ući u grad. Međutim, tolika sila koja se navalila na gad – to je bilo pitanje vremena. Nije se mogla ni pomoć slati. Gotovo cijela vojska, cijeli korpus bi trebao biti da se takva sila odmakne. Mi smo bili pod embargom, nismo mogli kupovati oružje.”
Komentirao je i što je bitka za Vukovar značila za obranu cijele zemlje.
“Velike su dileme oko Vukovara – je li mogao biti obranjen, je li centralna vlast poduzela sve da ga obrani. Međutim, ono što sam napomenuo – sve to je bilo dosta nepovoljno, što je cijela Hrvatska praktički bila pod agresijom, oružja nije bilo dovoljno.”
“Hrvatska se uspjela malo dignuti, naoružati, stati na noge. Međutim, cijena je ogromna – razbijanje grada, njegovih stanovnika.”
Osvrnuo se i na činjenicu što će se od iduće godine 18. studenog obilježavati Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje te će taj dan biti praznik, dakle neradni dan. SPD-ov europarlamentarac i Vukovarac Predrag Fred Matić je danas također u N1 Studiju uživo komentirao navedeni praznik kada je rekao:
“Iduće godine ćemo si napokon moći čestitati pad Vukovara. Ne znam što je to smetalo to HDZ-u da danas kada se prisjećamo svih poginulih u Vukovaru i Škrabrnji, zašto je to trebalo mijenjati i što je to bilo loše u Danu sjećanja. Sam naziv toga pijeteta prema Gradu Vukovaru upravo lijepo kaže – Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje”, kazao je Matić.
#related-news_0
Miljevac je rekao kako smatra da Vukovar, zbog svega onoga što se dogodilo, zaslužuje jedan dostojni dan.
“Ja mislim da, ipak, za sve ono što je Vukovar platio, da mu treba dati jedan dostojni dan, a to je upravo ovaj kada je okupiran i kada je grad pao. Da taj dan ljudi mogu doći – ne u smislu da slave – nego da izraze pijetet prema žrtvi koja je bila tamo.”
“Mislim da je to dan koji cijela Hrvatska treba prihvatiti kao takav i dati poštovanje i pijetet prema žrtvi te mislim da je to trebalo ranije donijeti.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.