Promjene koje su toliko potrebne Hrvatskoj ne mogu se provesti kroz postojeći politički sustav, uvjeren je predsjednički kandidat Miroslav Škoro koji ističe da najveći problem leži u institucionalnoj paralizi Hrvatskog Sabora i činjenici da se on, zahvaljujući manipulacijama vladajućih, pretvorio u bespogovornu glasačku mašinu predsjednika vladajuće stranke te štetne višestranačke "koordinacije".

Iz tog razloga Miroslav Škoro predstojeće predsjedničke izbore vidi kao plebiscit za ili protiv proširenja ovlasti Predsjednika Republike, a sukladno tome, njegov prvi potez kao predsjednika, bit će upućivanje inicijative prema Saboru o ustavnim promjenama. U slučaju da ga saborska većina u tome ne podrži, predsjednik Škoro predložit će predsjedniku Vlade raspisivanje ustavnog referenduma, a ukoliko ne naiđe na njegovu potporu, posljednji korak bit će poziv građanima na skupljanje potpisa za raspisivanje ustavotvornog referenduma.

Promjene koje je predsjednički kandidat Miroslav Škoro istaknuo u svom izbornom programu, a tiču se ustavnih izmjena, mogu se svesti na sljedećih pet prijedloga:

Prvo, raspisivanje referenduma. Predsjednik Republike mora imati pravo raspisivanja referenduma bez suglasnosti predsjednika Vlade.

Drugo, zakonodavni referendum. Ako narod na referendumu usvoji zakon koji predloži predsjednik, taj zakon stupa na snagu.

Treće, sazivanje sjednice Vlade. Predsjednik mora imati pravo sazvati sjednicu Vlade i njome predsjedavati.

Četvrto, privremeni predsjednički veto. Predsjednik mora imati pravo nepotpisivanja zakona do odluke Ustavnog suda.

Peto, predlaganje kandidata za suce Ustavnog suda. Ustav RH predsjedniku Republike treba omogućiti da on – na temelju prethodnog savjetovanja s pravnim institucijama i vodećim pravnim stručnjacima – Saboru predlaže kandidate za suce Ustavnog suda, a ne da izbor sudaca, kao do sada, bude rezultat međustranačke trgovine i nagodbe.