Hrvatska danas odlučuje tko će idućih pet godina biti na čelu države. Za funkciju predsjednika ili predsjednice natječe se 11 kandidata i kandidatkinja. Pravo glasa ima tri milijuna i 855.000 birača u Hrvatskoj i inozemstvu.
Ukupna izlaznost do 16.30 sati je 38,82 posto, objavio je DIP. Do 16.30 sati glasalo je ukupno 1.343.816 birača, odnosno 103.000 više nego na predsjedničkim izborima 2014. godine
Najveća je izlaznost u Karlovačkoj županiji i iznosi 42,76 posto. Najmanja izlaznost je u Zadarskoj županiji i iznosi 34,83 posto.
Više o izlaznosti po županijama pročitajte OVDJE.
Najveća je izlaznost u Virovitici i iznosi 45,85 posto. Najmanja je izlaznost u Zadru, 34,90 posto. Više o izlaznosti u gradovima pročitajte OVDJE.
Na predsjedničkim izborima 2014. je godine izlaznost do 16.30 sati iznosila 36,36 posto.
Srbijanski predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u nedjelju da nije sklon vjerovati u službene prognoze ishoda predsjedničkih izbora Hrvatskoj i poručio je da će Srbija graditi dobre odnose s Hrvatskom. “Ne miješam se nikada u unutarnje stvari drugih zemalja, nisam tako uvjeren u službene prognoze”, prenijeli su elektronički mediji Vučićevu izjavu na Divčibarama, gdje je u nedjelju otvoren novi hotel.
Više čitajte OVDJE.
Pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske na službi u mirovnim operacijama i misijama u inozemstvu, u nedjelju glasuju na hrvatskim predsjedničkim izborima na biračkim mjestima sukladno Zakonu o izboru Predsjednika RH, priopćeno je iz Ministarstva obrane RH.
Više čitajte OVDJE.
Beogradski mediji pozorno u nedjelju prate predsjedničke izbore u Hrvatskoj, a elektronički mediji u izvješću ističu podatak Državnog izbornog povjerenstva (DIP) da je izlaznost tijekom prijepodneva za 100.000 birača veća nego u isto doba prije pet godina.
Više čitajte OVDJE.
Gong javlja da je Državno izborno povjerenstvo izdalo službeno upozorenje stožeru Miroslava Škore.
“Upozoravamo vas da za vrijeme trajanja izborne šutnje danas do 19 sati po hrvatskom vremenu, nije dopušteno objavljivanje ikakvih rezultata ili procjena rezultata izbora te molimo da se suzdržite od daljnjh objava”, glasilo je upozorenje DIP-a, prenosi Gong na službenom profilu na Facebooku.
Više čitajte OVDJE.
Ukoliko primijetite nepravilnosti:
Gong možete kontaktirati putem e-maila [email protected], telefona 01-4825-444 te Facebook i Twitter profila. Detaljnije informacije dostupne su na www.gong.hr.
Za organizaciju i provođenje izbora odgovorno je Državno izborno povjerenstvo kojemu se svi sudionici izbora mogu obratiti putem telefona 01-4569-712 i 01-4569-713 te e-maila [email protected].
Što je nevažeći listić?
Nevažećim glasačkim listićem smatra se: nepopunjeni glasački listić, glasački listić koji je tako popunjen da se ne može sa sigurnošću utvrditi za kojeg je kandidata birač glasao i glasački listić na kojem je birač glasao za dva ili više kandidata.
Gong je DIP-u prijavio navodnu objavu rezultata glasanja u Australiji na Facebook stranici ‘Domovina’ gdje su prikazani promatrači u konzulatu RH
Više pročitajte OVDJE.
Promatrač jednog od predsjedničkih kandidata upozorio je na loše uvjete na biračkom mjestu u Zagrebu, na adresi Zapoljske 32.
“Ljudi su ogorčeni jer je upisano više od 2.300 glasača. Ljudi na kiši stoje u redu, čekaju, DIP se ispričava. Ovo je grozno”, dojavljeno nam je mailom.
Svi kandidati za predsjednika ili predsjednicu Republike Hrvatske obavili su svoju građansku dužnost glasanja.
Kandidat za predsjednika Republike Hrvatske Ivan Pernar glasovao je na izborima za predsjednika Republike Hrvatske u zagrebačkom Dječjem vrtiću Špansko.
Potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva Vesna Fabijančić-Križanić u Točki na tjedan je prokomentirala izlaznost na predsjedničkim izborima do 11.30 sati.
“Odaziv do 11.30 sati je 15.75 posto, to je javilo 95 posto biračkih mjesta. To znači da je oko 100.000 više glasalo do 11.30 na ovim nego na izborima 2014. godine.
Najveći odaziv po županijama je u Varaždinskoj, Karlovačkoj i Zagrebačkoj županiji, najmanji je odaziv birača u Zadarskoj, Šibensko-Kninskoj i Splitsko-Dalmatinskoj županiji, a u gradovima najveći je odaziv u Požegi, Varaždinu i Koprivnici, dok je najmanji Dubrovniku, Splitu i Zadru.
U inozemstvu, u državama u kojima je najveći broj birača, u BiH je do 11.30 sati glasalo 6.211 birača, u Njemačkoj 3425 birača i u Srbiji 185. U vrijeme javljanja su već zatvorena 3 biračka mjesta, Canberra, Sydney i Melbourne, gdje je glasalo oko 1000 birača”, rekla je Fabijančić-Križanić.
Kazala je i kako su nepravilnosti prijavljivane, ali su i otklanjene.
Cijeli razgovor čitajte OVDJE.
Ukupna izlaznost do 11:30 sati je 15,75 posto, što je 2,56 posto više nego na prošlim predsjedničkim izborima 2014. godine.
Najveći odaziv zabilježen je u Varaždinskoj županiji – 18,76 posto.
Slijedi Karlovačka županija s odazivom od 17,92 posto, a treća je Zagrebačka županija s izlaznošću od 17,30 posto.
Najmanja izlaznost zabilježena je u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji.
Grad Zagreb bilježi izlaznost od 17,22 posto.
Analizu po županijama čitajte OVDJE.
Trenutno najveća izlaznost na izbore u Varaždinskoj, a najmanja u Zadarskoj županiji. #n1info #izbori2019 #predsjednickiizbori
— Ivana Kopčić (@IvanaKopcic) December 22, 2019
Jedan kandidat drugi put je prekršio izbornu šutnju, i to objavom na društvenim mrežama u kojoj je biračima i biračicama sugerirao za koga glasati.
Izbornu šutnju ukupno su prekršila dva kandidata.
Dosad su dva predsjednička kandidata prekršila izbornu šutnju. #n1info #izbori2019 #predsjednickiizbori
— Ivana Kopčić (@IvanaKopcic) December 22, 2019
Još jedan predsjednički kandidat objavom na društvenim mrežama prekršio je predizbornu šutnju.
Ukupna izlaznost do 11:30 sati je 15,75 posto, 2,56 posto više nego na prošlim predsjedničkim izborima 2014. godine.
Najveći odaziv zabilježen je u Varaždinskoj županiji – 18,76 posto.
Slijedi Karlovačka županija s odazivom od 17,92 posto.
Treća je Zagrebačka županija s izlaznošću od 17,30 posto.
Na predsjedničkim izborima 2014. godine odaziv na izbore do 11:30 sati bio je 13,19 posto.
Aktualna predsjednica i predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović glasala je u prostorijama zagrebačke Osnovne škole Matka Laginje.
Kandidatkinja na predsjedničkim izborima Dalija Oresković glasala je na predsjedničkim izborima u zagrebačkoj VII. gimnaziji.
Kandidat za predsjednika Republike Hrvatske Nedjeljko Babić glasao je na predsjedničkim izborima u Osnovnoj školi Antuna Mihanoviča u Lučelnici Tomaševečkoj.
U BiH su otvorena biračka mjesta za predsjedničke izbore u Republici Hrvatskoj. DIP je potvrdilo da je jedno biračko mjesto u BiH otvoreno nekoliko minuta iza 7 sati zbog kašnjenja predsjednika Biračkog odbora, ali je nakon toga glasanje krenulo nesmetano.
Kašnjenje predsjednika biračkog odbora u Mostaru naljutilo je birače koji su čekali u redu ispred zatvorenih vrata. Radi se o biračkom mjestu broj 12 u Osnovnoj školi ‘Petra Bakule’.
Više čitajte OVDJE.
U Sarajevu je naš reporter Slaviša Starčević.
“Nije bilo mnogo prilike za razgovor s onima koji izbore nadgledaju i provode. Upućeni smo na Državno izborno povjerenstvo u Hrvatskoj.
Primjetno je da velik broj građana dolazi organiziranim prijevozo. Vidjeli smo jednu grupu iz Kreševa. Pravo glasa u sarajevu ima oko 7.000 birača. Poslije Mostara, najviše ih je u Vitezu, negdje oko 9.000.
Građani s kojima smo razgovarali kažu da je potrebno više kontrole novca koji dolazi iz Hrvatske.
Izborni proces protječe bez problema. U Sarajevu je 6 biračkih mjesta.”
Jedan predsjednički kandidat objavom na društvenim mrežama prekršio je izbornu šutnju.
Slaven Hojski je potvrdio da je DIP dobio dojavu da jedan od 11 predsjedničkih kandidata na Facebooku krši izbornu šutnju, pa još jednom pozvao sve kandidate, njihove predlagatelje te medije da poštuju tu šutnju.
Na predsjedničkim izborima nema kazni za njeno kršenje, stoga nam samo preostaje sve pozvati na njeno poštivanje, rekao je Hojski.
Biračka mjesta u Hrvatskoj otvorena su do 19 sati, do kada je snazi i izborna šutnja za koje je zabranjena svaka promidžba, objavljivanje ili procjena izbornih rezultata.
DIP će u podne objaviti koliko je birača u Hrvatskoj prijepodne izašlo na izbore.
Kandidat za predsjednika Republike Hrvatske Mislav Kolakušić glasao je na predsjedničkim izborima u prostorijama MUP-a Ravnateljstva civilne zastite u zagrebačkoj Nehajskoj ulici.
Kandidat za predsjednika Republike Hrvatske Dejan Kovač glasao je na predsjedničkim izborima u zagrebačkoj Osnovnoj školi Borovje.
Kandidatkinja za predsjednicu Republike Hrvatske Katarina Peović glasala je na predsjedničkim izborima za predsjednika Republike Hrvatske u Domu za starije osobe Trnje u Zagrebu.
Predsjedničke izbore u Mostaru prati naša reporterka Đenana Kaminić Puce.
“Hrvatima u Bosni i Hercegovini ove su godine dostupnija biračka mjesta. Naime, zabilježen je rekordan broj biračkih mjesta, tri puta više nego na prošlim predsjedničkim izborima – otvorena su 44 birališta, a na prošlim izborima bilo ih je svega 15. Samo u Mostaru otvoreno je 19 biračkih mjesta.
To ne znači da nije bilo manipulacija. Državno izborno povjerenstvo Hrvatske spriječilo je pokušaj da u pojedine biračke odbore u BiH budu izabrani članovi HDZ-a. Oni su prvobitno imenovani pa razriješeni dužnosti, a imenovani su novi jer članovi biračkih odbora moraju biti nestranački. Znamo da Gong godinama upozorava da se birački odbori, koji su po pravilima nestranački, u praksi popunjavaju članovima koji su bliski vlastima.
Izborno jutro u Mostaru protiče mirno. veliko iznenađenje su velike gužve na birčkim mjestima, unatoč velikoj kiši. Još veće gužve očekuju se u popodnevnim satima.”
Kandidat za predsjednika Republike Hrvatske Ante Đapić glasovao je na izborima za predsjednika Republike Hrvatske u Osijeku u Osnovnoj školi Vladimira Becića.
Kandidat za predsjednika Republike Hrvatske Zoran Milanović glasovao je na izborima za predsjednika Republike Hrvatske u zagrebačkoj Osnovnoj školi Petra Zrinskog.
Glasuje se bez problema, rekao je član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski, podsjetivši da su zbog vremenske razlike neka birališta u inozemstvu već zatvorena.
Potvrdio je da je jedno biračko mjesto u BiH jutros otvorena nekoliko minuta iza 7 sati zbog kašnjenja predsjednika lokalnog Biračkog odbora, ali je nakon toga glasovanje krenulo nesmetano.
U nedjelju u 9 sati svoja su vrata zatvorila biračka mjesta na istoku Australije u Canberri, Sydneyu i Melborunu, otvorena u subotu u 21 sat po hrvatskom vremenu. U 11 sati završit će glasovanje u hrvatskom veleposlanstvu u Japanu, u podne u konzulatu u australskom Perthu te u veleposlanstvu u Kini, a u 13 sati u veleposlanstvu u Jakarti, u Indoneziji.
U nedjelju u 16 sati otvoriti će se posljednje biračko mjesto za izbor hrvatskog predsjednika, ono u Los Angelesu na kojemu će se glasovati do 4 sata u ponedjeljak po hrvatskom vremenu.
Više čitajte OVDJE.
U nedjelju ujutro u Hrvatskoj i inozemstvu otvorena su sva biračka mjesta za predsjedničke izbore, sedme od stjecanja neovisnosti, potvrđeno je u Državnom izbornom povjerenstvu.
Za birače u Hrvatskoj otvoreno je 6. 409 mjesta, od čega su 72 posebna, na njima glasuju pripadnici Oružanih snaga, pomorci, zatvorenici, osobe u domovima socijalne skrbi.
Glasuje se od 7 do 19 sati, do kada vrijedi i izborna šutnja, za koje je zabranjena svaka izborna promidžba, objava ili procjena izbornih rezultata.
Osim u Hrvatskoj, predsjednik države bira se i u 47 država, na 124 mjesta.
Više čitajte OVDJE.
Premijer Andrej Plenković glasao je na izborima za predsjednika ili predsjednicu Republike Hrvatske u Područnom uredu Črnomerec u Zagrebu.
Kandidat za predsjednika Republike Hrvatske Miroslav Škoro glasovao je na izborima za predsjednika Republike Hrvatske u zagrebačkoj Osnovnoj školi Gračani.
Kako izgleda glasački listić?
Na biračkom mjestu članovi biračkog odbora udijelit će glasački listić onima koji se nalaze na popisu birača. Državno izborno povjerenstvo dalo je tiskati nešto više od 3,8 milijuna listića.
Listić je B4 formata, a zbog broja kandidata, kojih je 11 bit će nešto veći u odnosu na prošle predsjedničke izbore 2014. godine.
Na listiću je objašnjeno na koji način se on popunjava – tako da se zaokruži redni broj ispred imena kandidatkinje ili kandidata za kojeg se glasa. Rednih brojeva će biti 11, koliko ima i kandidata.
Naša reporterka Ivana Kopčić od otvaranja birališta prati sve bitne informacije o sedmim po redu predsjedničkim izborima od neovisnosti.
Razgovarala je s nekim od promatrača, koji su kazali kako za sada nema većih gužvi, ali se očekuju u popodnevnim satima.
Gdje glasati?
Oni s prebivalištem u Republici Hrvatskoj glasaju na biračkom mjestu određenom prema prebivalištu. Ako se birač zatekne na području Hrvatske, ali izvan prebivališta ili u inozemstvu, biračko pravo može ostvariti izvan mjesta prebivališta ako je do 11. prosinca podnesen i odobren zahtjev.
Birači koji nemaju prebivalište na području Republike Hrvatske glasati mogu na biračkom mjestu određenom u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Hrvatske u inozemstvu.
Ako birač nije upisan u izvadak iz popisa birača, neće moći glasati, ali će ga predsjednik biračkog odbora uputiti u najbliži ured državne uprave po potvrdu za glasovanje.
Kako provjeriti gdje glasovati?
To možete učiniti na stranicama Ministarstva uprave, odnosno u Registru birača.
Predsjednički kandidat Dario Juričan glasovao je na izborima za predsjednika ili predsjednicu Republike Hrvatske u Dječjem vrtiću Malešnica.
Tko ima pravo glasovati?
Pravo glasa imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina.
Koje dokumente ponijeti na biralište?
Glasači i glasačice na biračkom mjestu moraju se identificirati pomoću osobne iskaznice ili putovnice. Iznimno, moguće je predočiti vozačku dozvolu, odnosno druge javne isprave s fotografijom temeljem koje se nedvojbeno može utvrditi identitet birača.
Broj birača i biračica koji imaju pravo glasa na predsjedničkim izborima veći je za 21.876 u odnosu na europarlamentarne izbore u svibnju, s tim da je broj biračica i birača u Hrvatskoj neznatno porastao za svega 386 biračica. Broj birača bez prebivališta u RH porastao je za 22.490 od čega je 18.811 biračica registrirano po službenoj dužnosti temeljem nove osobne iskaznice s adresom prebivališta u inozemstvu, izvijestio je Gong.
Najveći porast u ovoj kategoriji birača zabilježen je u BiH (12.278 biračica), Njemačkoj (6.554 birača) i Srbiji (2.393 biračica). I dok je u BiH i Njemačkoj povećan i broj biračkih mjesta (s 41 na 44 u BiH i s 13 na 17 u Njemačkoj), isto se nije dogodilo u Srbiji gdje je broj biračkih mjesta smanjen sa 4 na samo 2.
Tako je prosječan broj birača na jednom biračkom mjestu u Srbiji čak 14.830, Austriji 2.514, Njemačkoj 1.991 i Švicarskoj 1.885. Štoviše, biračice koji uopće nisu u popisu birača, ali se nalaze u registru birača, na izborni dan mogu u inozemstvu zatražiti izdavanje potvrde za glasovanje čime se broj registriranih birača na pojedinom biračkom mjestu može i povećati. Usporedbe radi, prosječan broj registriranih birača na redovnim biračkim mjestima u Hrvatskoj je oko 575.
Prvi rezultati već u 20 sati
Prve izborne rezultate Državno izborno povjerenstvo objavit će u 20 sati, samo sat po zatvaranju birališta, a osvježavat će ih svakih 10 minuta.
Prvi će se rezultati temeljiti na uzorku od 15-ak posto, mahom manjih biračkih mjesta, do 22 sata moglo bi ih biti obrađeno 70-ak posto.
Podatke o izlaznosti Povjerenstvo će objaviti u dva navrata, u 12 i u 17 sati.
Poslodavce koji rade na izbornu nedjelju, DIP poziva da svojim zaposlenicima omoguće izlazak na birališta.
Državno izborno povjerenstvo (DIP), krovno tijelo za provedbu izbora, pozvalo je birače da iskoriste svoje pravo i izađu na birališta.
“Pozivam ih da izađu i da zaokruže kandidata kojega su, bilo u kampanji, bilo ranije, razaznali kao najboljeg”, poručila je potpredsjednica DIP-a Ana Lovrin. Naglasila je kako će izbori biti provedeni sukladno zakonu i Ustavu, kako su provedeni i svi dosadašnji.
Biračka mjesta, kojih je u Hrvatskoj 6409, otvorena su od 7 do 19 sati do kada traje i dvodnevna izborna šutnja za koje je zabranjena svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena rezultata, kao i prethodnih, neslužbenih rezultata izbora.
Birače koji odluče ispuniti svoju dužnost, dočekat će glasački listići s imenima 11 predsjedničkih kandidata, svaki birač zaokružuje samo jedno ime, odnosno redni broj ispred odabranog kandidata, na način da to bude čitko i jasno kako bi listić bio važeći.
Sve do zatvaranja birališta u Hrvatskoj traje i izborna šutnja.
Broj od 11 kandidata i kandidatkinja nije mali, posebno kada se uspoređuje s izborima prije pet godina kada je bilo četvero kandidata, no nije ni najviše ikad. Na izborima 2009. i 2005.godine bilo je 12, odnosno 13 ljudi koji su željeli na Pantovčak.
Hrvatski predsjednik bira se većinskim izbornim sustavom, dakle treba dobiti većinu glasova svih birača koji su glasovali (50 posto plus jedan glas). To se vrlo vjerojatno neće dogoditi pa će dvoje kandidata s najvećim brojem glasova ići u drugi krug koji se održava 14 dana kasnije, u ovom slučaju 5. siječnja 2020. godine.
Predsjednika/cu može se birati na ukupno 6.533 biračka mjesta, u Hrvatskoj ih je 6.409, od čega 72 čine posebna biračka mjesta: u vojsci, na brodovima, u zatvorima, u domovima socijalne skrbi. U inozemstvu se bira u 47 zemalja, na 124 biračka mjesta, trećina ih je (44) u Bosni i Hercegovini.
Izlaznost do 11.30 iznosila je 15,75 posto, dok je izlaznost do 16.30iznosila 38,82 posto.
- Donosimo vam kratki vodič kroz predsjedničke izbore
- DIP objavio pravila izborne šutnje, traje do nedjelje u 19 sati
- Rekordan broj promatrača, oko 24.000, pratit će rad izbornih tijela na izborima
- “Da DIP strogo primijeni Zakon o predsjedničkim izborima, promatrača ne bi bilo”
- DIP ima mobilne aplikacije za praćenje izbora, ovdje ih možete skinuti
- Predsjednički izbori u BiH: Gužve na biralištima u Mostaru i Sarajevu
- “Do 11:30 glasalo 100.000 birača više nego na prošlim izborima u isto vrijeme”
- Izlaznost do 11:30 veća nego 2014., pogledajte odaziv po županijama
VEZANE VIJESTI
