Bliži se kraj još jednoj iznadprosječno toploj godini. I to kakvoj!? Ne samo što je obogatila povijest meteoroloških mjerenja novim dnevnim, mjesečnim i sezonskim ekstremima u temperaturi i oborini, možda i još koječemu, nego je i cijela godina kao rijetko koja, ponegdje čak rekordno topla!

Naravno, prema još neslužbenim podacima koje tek trebaju potvrditi klimatolozi DHMZ-a nakon detaljnih analiza. A stvarnost će vjerojatno potvrditi prognoze nastavka iznadprosječne topline sljedećih mjeseci. Neki odlasci i dolasci već su potvrđeni. Ekstrem za ekstremom samo se niže, je li kraj Zemlje koju (mislimo da) znamo sve bliže?!, pita se glavni meteorolog HRT-aZoran Vakula.

Nakon rekordno tople 2018. godine – ova je ponegdje još toplija! Premda na meteorološkoj postaji Zagreb Maksimir ni jedan mjesec ove godine, za razliku od prošle, nije bio rekordno topao – srednja godišnja temperatura zraka vrlo vjerojatno će biti ekstremna. Rekordna! 13,1 °C! Kao nikada u povijesti mjerenja koja je počela 1949. godine. A prosječna je iz razdoblja 1981. – 2010. godina 11,2 °C, a od 1989. do 2018. godine 11,8 °C.

Na Griču još i viša. I iznimnija. Nakon prošlogodišnjih 14,1 °C – srednja temperatura zraka 2019. godine će vrlo vjerojatno biti čak 14,2 °C!? A podaci za cijele godine postoje još od 1862., pri čemu je prosječna iz razdoblja 1981. – 2010. 12,3 °C, a posljednjih 30 godina 12,8 °C.

Netko će možda reći: “Gradski toplinski otoci i efekt staklenika.”. Da. Ima i toga. Ali… Novi rekord od 11,0 °C uskoro bi se trebao potvrditi i u Gospiću, gdje podaci, uz neke prekide, postoje još od 1873. godine.

U Osijeku će se pak vrlo vjerojatno ponoviti rekordnih 12,9 °C iz 2000. godine, a na Zavižanu 5,3 °C, baš kao rekordne 2014. i 2015. godine.

Neku malu utjehu “nude” preliminarne analize podataka s meteoroloških postaja uz more, primjerice u Rijeci, Splitu, Hvaru i Dubrovniku, gdje srednja godišnja temperatura zraka ove godine vrlo vjerojatno neće biti prva na listi najviših. Ali hoće većinom prva do prve! U Rijeci vjerojatno treća u nizu najviših. Pritom će prosinac u Dubrovniku biti rekordno topao, baš kao i ožujak i studeni, koji je rekordan bio i u Hvaru. A u svibnju smo pak imali suprotnih temperaturnih uvjeta – gdjegod ekstremno hladnih, ali srećom ne i rekordnih.

Svibanj je bio meteorološki “zanimljiv” i po ekstremnoj kišovitosti, kao i ponegdje studeni. A i u nekim drugim mjesecima je bilo velikih količina oborine – češće dnevnih nego mjesečnih, kao primjerice u ožujku u Pazinu i pulskoj zračnoj luci, gdje je nadmašen i dnevni rekord u travnju, kada je iznimno bilo i u Poreču, a u rujnu u Daruvaru i na postaji Zagreb Pleso.

A evo što je u 2019. izdvojio Lovro Kalin, dipl. ing., voditelj Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a:

Siječanj – ponegdje obilniji snijeg

“Iako prošla zima – ukupno gledajući – nije bila osobito žestoka, ipak je bilo nekoliko solidnih snježnih epizoda. U siječnju je u Dalmatinskoj zagori palo i 40 cm snijega, u nekoliko škola otkazana je nastava. Snijeg je pao i na Braču i Hvaru te u Konavlima pa su se zabijeljela i brda oko Dubrovnika.”

Veljača – skoro proljetna temperatura, ali i poplava

“No početkom veljače gotovo proljetne temperature. Uz južinu stiže i kiša, topljenje snijega te problemi s vodostajima i poplavama, osobito u Istri gdje je nabujala rijeka Raša.

U veljači i ožujku i ove godine nailazile su epizode olujne i orkanske bure, uz veliku štetu u cijeloj Dalmaciji. U Splitu je izmjeren udar bure od 176 km/h, najjači otkad se u tom gradu provode mjerenja. Zaustavljen je sav promet: i cestovni, i pomorski i zračni.”

U svibnju rijetko olujan vjetar, ali i dokazani “ledeni sveci”

“Sredinom svibnja središnju je Hrvatsku zahvatio rijetko zabilježen olujni vjetar. U Zagrebu vatrogasci interveniraju po cijelom gradu, posvuda je bilo srušenog drveća, slomljenih grana, oštećenih automobila, odnesenih krovova. Vjetar puše brzinom većom od 100 km/h. Sve komunalne službe su na intervencijama, promet je u zastoju. Dnevna temperatura je ispod 10 stupnjeva, a jak vjetar znatno pojačava osjet hladnoće. Ovi su datumi poznati u narodu kao ledeni sveci. U svibnju ponovno problemi s poplavama. Una stalno raste, vodeni val stiže iz BiH. U okolici Karlovca na više mjesta izlila se Mrežnica, ima najviši vodostaj izmjeren u povijesti. Obilne oborine stvaraju nevolje i u poljoprivredi: s pojavom topline, uz visoku vlagu, pojavljuju se bolesti i štetnici.”

Ljetni valovi vrućine!

“U lipnju stiže i prvi val vrućine. Temperature su u više mjesta prelazile 30 °C. Drugi val slijedio je krajem mjeseca, a najjači sredinom kolovoza, kada je u Kninu temperatura dosegnula 40 °C. UV indeks vrlo je visok, toplo je i more, na Mljetu je gotovo 30 °C.”

Bablje ljeto u listopadu, čak i studenome!

“U listopadu pravo bablje ljeto, temperature su neuobičajeno visoke, dosežu i 26 °C. Ali događaj sezone zbio se u studenome, koji je bio sve samo ne studen. Uz orkansko jugo i visoke temperature, stižu i dugotrajne i obilne oborine. U prva dva tjedna kiša praktički nije ni prestajala te je osobito na Jadranu te u predjelima uz njega palo i više od 500 mm, čime su već tad oboreni mjesečni rekordi za mnoge postaje. Pomorski je promet u prekidu. Na Žarkovici kod Dubrovnika izmjeren je udar juga od gotovo 160 km/h, a kod otočića Sveti Andrija – val visine gotovo 11 metara, najviši ikada izmjeren na hrvatskoj obali Jadrana.”

U prosincu snijeg, ali i neuobičajena toplina

“Prosinac je donio i prva zahladnjenja i prolazne epizode snijega, ali samo na početku. Već sredinom mjeseca temperatura je bila visoka kao rijetko kada te dodatno pridonijela iznimnosti cijele ove godine.”, zaključio je Lovro Kalin pregled najznačajnijih mu meteoroloških događaja 2019., koji mu je pomogao pripremiti meteorolog Davor Nikolić, dipl. ing., iz DHMZ-a.

Silvestrovo

Teško je vjerovati da ćemo i sljedećih mjeseci i godina izbjeći ekstremne meteorološke pojave. Uostalom, i prošlih ih je godina bilo napretek. Samo neke od njih se mogu vidjeti i u internetskom Meteo kutku HRT-a. No, barem ih neće biti tijekom suhe novogodišnje noći, uglavnom vedre ili malo oblačne, samo u nekim nizinama unutrašnjosti i maglovite, tijekom koje će bura na Jadranu ponovno jačati, a najniža temperatura zraka biti od -3 do 2 °C u unutrašnjosti te 3 do 8 °C na Jadranu.

2020.

I u prvim danima nove godine bit će relativno stabilno, uz temperaturu zraka oko prosječne, gdjekad i malo višu, a vjerojatnost za zamjetniju i dugotrajnu hladnoću povećava se u drugoj polovici siječnja. No, još je prijeporno hoće li se to uopće dogoditi, a i ako se dogodi – koliko će djelovati na srednju temperaturu cijeloga siječnja za koju je u mnogobrojnim prošlim dugoročnim prognozama bila prilično velika vjerojatnost pozitivnog odstupanja od prosjeka. I to ne samo za siječanj, nego je i za sve mjesece prve polovice godine i dalje povećana vjerojatnost, u mnogim krajevima i velika, barem malog pozitivnog odstupanja od prosjeka srednje temperature zraka – i mjesečne i sezonske.

I premda se iz svega toga može zaključiti kako će i ova zima biti relativno blaga, a ni u proljeće ne bi smjelo biti osobito hladno – oprez je nužan. Ipak je riječ o dugoročnih prognozama koje su još daleko od savršenstva i pouzdanosti kakve imaju prognoze za kraća vremenska razdoblja.

I naravno, kao što se već spominjalo više puta – ako niste zadovoljni s još uvijek nedovoljno pouzdanim znanstvenim pristupom u dugoročnom prognoziranju i kompjutorskim izračunima te više vjerujete pučkoj meteorologiji – a zaboravili ste na Lucijine brojanice i praćenje vremena od blagdana svete Lucije do Badnjaka – možete poslušati i pročitati što “prognozira” sada već tradicionalni Lokvarski kalendar za 2020. godinu, piše Zoran Vakula.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.