Gošća Novog dana Tihomira Ladišića bila je bivša ministrica financija Martina Dalić.
I dok vlada ovih dana euforično ponavlja kako podaci o gospodarskom rastu znače izlazak Hrvatske iz dugogodišnje recesije, HDZ tvrdi kako smo najlošiji u EU i kako nam tek slijedi hod “dolinom suza”. Što zapravo znače zapravo podaci o procjenama rasta EK i MMF-a, jesu li brojke o rastu industrijske proizvodnje i potrošnje dovoljne za izlazak iz krize, ali i što donosi HDZ-ov hod u dolini suza o kojem smo tek jučer čuli i prve naznake, komentirala je Martina Dalić.
Kako vidite prognozu ekonomskog rasta za iduću godinu, izlazimo li iz recesije?
“Hrvatska tehnički u ovom trenutku izlazi iz recesije. Kad budemo gledali za godinu dana to će vjerojatno biti vidljivo i u podacima. Iz recescije se izlazi, ali to ne znači da izlazimo iz krize. Za izaći iz krize treba dobiti zamah u svim dijelovima gospodarstva i za to će trebati dosta vremena. U taj izlazak iz recesije trebalo bi dodati malo ulja”.
Brojke su male, koliko one mogu biti važne za poticaj gospodarstva?
VEZANE VIJESTI
“Bilo je jasno da će recesija prestati. Te sitne brojke bi trebale u idealnom slučaju biti samo početak. Kolika će biti dinamika oporavka ovisi o ekonomskoj politici. Rast dolazi iz dva izvora – zbivanja iz EU i oporavak potrošnje. Međutim, još uvijek se ne vidi jedan snažniji i jači rast domaće proizvodnje. Tu su još uvijek trendovi puno zagušeniji. Uvoz kapitalnih dobara još uvijek je manji nego prošle godine. Zaustavljen je pad zaposlenosti. Sada bi bilo pravo vrijeme, ako ne i zadnji čas, dodati malo ulja u mehanizam gospodarskog oporavka”.
Što bi vlada trebala napraviti?
“Sve relevantne institucije i stručnjaci govore i ističu potrebu za strukturnim reformama koje će umanjiti blokade rastu. Ja te reforme vidim u područjima koje će olakšati poslovanje i ukloniti barijere. To ide od administrativnih pitanja do smanjivanja fiskalnih deficita i potrebe države za zaduživanjem što bi smanjilo i kamatne stope za gospodarstvo”.
Kad je riječ o zapošljavanju, imamo dva stava, onaj HDZ-a i SDP-a. Gdje je istina, raste li broj zaposlenih?
“Kad se kod nas dograbe brojki onda se stvarna ekonomska poruka izgubi iz vida. Ja bih uvela treći element, a to je praćenje zaposlenosti prema metodologiji Međunarodne organizacije rada. Kad mi radimo komparacije s drugim državama tako to radimo. Njihov problem je što su podaci kvartali. Iz toga se mogu iščitati podaci da je zaustavljen pad zaposlenosti. Tu značajnijih trendova oporavka ne vidim. Mrsićevi podaci pokazuju da je broj zaposlenih u isto vrijeme prošle godine bio sličan”.
“Pad broja nezaposlenih je u najznačajnijoj mjeri rezultat brisanja. U 2014. je najveći broj osoba izbrisan iz evidencije, negdje oko 137 tisuća ljudi. Ja ne kažem da je to loše, najveći dio ljudi je izbrisan jer aktivno ne traže posao, u tom slučaju ni ne trebaju biti u evidencijama. No to ne ukazuje u bit ekonomske pojave, to pokazuju podaci o zapošljavanju. Sagledavajući sve trendove, fer je reći da naši podaci pokazuju da je pad zaposlenih zaustavljen”.
Dalić: Ministar Lalovac se ne bi trebao čuditi problemima nego ih objašnjavati
Kako komentirate rad ministra Lalovca?
“Lalovac se prihvatio posla koji nije jednostavan. Čini mi se da proteklih tjedana ministar stvarno pojedinim problemima pristupa na način koji nije tipičan. Ministar bi trebao biti taj koji bi javnosti trebao objašnjavati prirodu tih pojava, a ne se tim pojavama zajedno s javnošću čuditi”.
Koliko smanjenje kamatnih stopa može pomoći građanima, je li to predizborni potez?
“U onom dijelu u kojem je vlada zainteresirana za dobrobit građana onda se to povećanje kvalitete života i životnog standarda može postići samo kroz refome i upornim radom u državnom sektoru što blokira privatni sektor. Ne vjerujem da će snižavanje zateznih kamata biti neka posebno bitna mjera za poboljšanje standarda života. Međutim to ne vidim kao neku bitnu mjeru. Tu vidim najveći problem u vođenju ekonomske politike u Hrvatskoj. Sitnim koracima se pokušavaju riješiti veliki problemi i to se pokušava prikazati kao veliki pomak i uspjeh”.
Kako vidite plan HDZ-a za izlazak iz krize i njihovu “dolinu suza”?
“Ja mislim da bi bilo fer o tome pitati ljude iz HDZ-a i tada ocjenjivati programska načela i viziju kako će HDZ obnašati vlast. Svako malo pojavljuju se pitanja što ako HDZ učini ovo ili ono. Ja ne bih ulazila u takve ocjene. Kada se pojavi na stolu jedan zaokružen plan iza kojeg stane čelništvo HDZ-a onda će biti moguće to ozbiljno komentirati”.
“Ja osobno smatram da bi svi oni koji aspiriraju na vlast trebali puno jasnije govoriti o tome što planiraju raditi ako dođu na vlast. Jedan je razlog taj što je krajnje vrijeme da birači prestanu kupovati mačka u vreći. Jedna od konstanti u našoj politici je razlika onog prije i poslije izbora. Drugi razlog je činjenica da se Hrvatska nalazi u teškoj ekonomskoj situaciji. Ono što iduća vlada mora raditi da se Hrvatska pokrene iz krize nisu baš ugodne mjere za jedan dio stanovništva”.
“Hrvatska bi mogla ući u eurozonu u roku od 10 godina”
Kako komentirate zahtjeve za smjenom guvernera Vujčića i najave uvođenja eura?
“Ne vidim što bi se postiglo smjenom guvernera Vujčića. Njemu se najviše zamjera što se protivi konverziji kredita u švicarcima. Guverner i HNB imaju neovisnost i njega se ne može smijeniti političkom akcijom što je dobro.
Euro se ne može uvesti u roku godinu-dvije zbog naše razine duga. U tom pogledu bi trebali biti ambiciozni i naći jedan primjeren rok. Iduća Vlada bi trebala utvrditi jedan ambiciozan, ali realan rok. Mislim da bi to trebao biti rok od 10 godina”.
“Mislim da je to realan rok za pristup hrvatske eurozoni, ali izlazak iz krize bi se mogao dogoditi i prije ako iduća vlada bude imala dovoljno snage. Doći u zonu rasta iznad tri ili četiri posto nije baš tako nemoguće”, zaključila je Dalić.
