Hoće li predsjednički izbori biti održani 11. siječnja, još se ne zna. Premijer Milanović u četvrtak je demantirao informaciju da je datum izbora odabran u konzultacijama s Pantovčakom te naveo kako se još ne zna hoće li se izbori održati tjedan prije ili poslije Nove godine. Ministar uprave o svemu – ne zna ništa.

“Moram reći da nisam bio prisutan tom dogovoru i da me nitko o tome nije izvjestio. Čini mi se da je predsjednik Vlade jučer demantirao da je bilo kakvog dogovora uopće bilo. Prema tome, to što ste rekli mogu samo reći da je točno da piše. To sam i ja pročitao”, kaže Arsen Bauk.

Čak i da je dogovor pao, u njemu ne bi bilo ništa sporno, tvrdi predsjednik Sabora Josip Leko. Datum, kaže, ne određuje pobjednika.

“Nemam pojma jesu li razgovarali ili nisu, niti me to posebno zanima. Važno je da se izbori odvijaju u demokratskoj atmosferi, u skladu sa zakonom i da se traži osoba koja će najbolje predstavljati instituciju predsjednika Republike”.

Dogovor nije sporan niti HDZ-u, ali nešto drugo jest.

“Lijepo da su se oni dogovorili. Samo me zanima jesu li se dogovorili da pimjenu Zakona o prebivalištu, koji bi se treao početi primjenjivati 27. prosinca, produže do kraja drugog kruga izbora. Ako jesu onda ok, ako nisu onda je to podlo”, kaže HDZ-ov Ivan Šuker.

Postoje prijepori oko toga hoće li izbori, ukoliko se održe 11. siječanja, probiti ustavne i zakonske rokove, zbog čega bi mandat predsjednika Josipovića trajao nezakonito dugo. Iz Vlade kažu kako se slična situacija već dogodila 2005.

“Prema tumačenju da se rok od 30 dana odnosi na drugi krug, onda bi izbori 2005. također bili upitni, a nisu bili. Mislim da je ispravno tumačnje da se rok odnosi na prvi krug izbora”, kaže Bauk.

U svakom slučaju, izbori se moraju održati između 21. prosinca i 19. siječnja. U tom periodu postoji pet mogućih termina izbora, od čega su tri u vrijeme blagdana, što se nastoji izbjeći.