U rubrici Dvoboj emisije Točke na tjedan gostovali su državni tajnik u Ministarstvu kulture Krešimir Partl i HND-ova Vesna Roller, bivša članica Vijeća za elektroničke medije, koji su prokomentirali prijedlog novog Zakona o elektroničkim medijima.
Ministarstvo kulture pustilo je u javnu raspravu prijedlog Zakona o elektroničkim medijima. Prijedlog je izazvao burne reakcije. Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Hrvoje Zovko rekao je nedavno da “vlast čini sve kako bi obezvrijedila značaj afera i korupcije”, a jedan od komentara u javnoj raspravi kaže da bi takav zakon odveo u totalitarizam i doveo do previše cenzura. Krešimir Partl komentirao je sporni članak 16 prema kojem vijesti moraju biti nepristrane.
VEZANE VIJESTI
“Treba pojasniti taj članak 16. Radi se o odredbi zakona koja je na snazi već 21 godinu, to je članak 25 sadašnjeg Zakona o elektroničkim medijima koji je isti. Sa samim tekstom članka nitko ne može imati problem. Problem se javlja na koji način prekršajno sankcionirati ako se taj članak 16 ne udovolji. Tome i služi institut javne rasprave da se svi jave s prijedlozima i primjedbama. Razmotrit ćemo da ta odredba bude isključivo instruktivna, da se ne veže uz prekršajne odredbe”, rekao je Part rekavši drugim riječima da država neće izricati globe za “pristrane” vijesti.
Koliko je važno biti nepristran kao medij objasnila je Vesna Roller:
“Odredbe tog zakona su neki etički standardi novinarstva – da se izvještava objektivno, da se odvaja mišljenje od činjenica, i to nije sporno. To što je to u zakonu dugo, nije razlog da o tome ne raspravljamo. Mislim da je sporno tko ima ovlast pratiti tko je to prekršio zakon i to sankcinirati. Ta nas priča vraća na ovlasti tijela Vijeća za elektroničke medije koje, nažalost, čija sam članica bila, uvijek vuče traga da nije potpuno politički neovisno, da se ne vodi uvijek isključivo stručnim kriterijima. Bolje rješenje bi bila samoregulacija. Vijeće za elektroničke medije je regulacijsko tijelo, a članove vijeća bira parlament. U dosta država to rješavaju samoregulacijska tijela gdje sjede stručnjaci, npr. u Njemačkoj. Prije desetak godina smo pokušavali napraviti nešto takvo da bi takva profesionalna etička pitanja trebalo rješavati takvo tijelo. Ono u Njemačkoj ima golemi autrotet. Djeluje uglavnom upozorenjima, ali medijskim kućama nije svejedno.”
#related-news_0
Partl je istaknuo da su kroz ovaj zakon ubačene odredbe koje potiču samoregulaciju, a to potiče i EU, rekao je. Također, razmišljali su o mogućnosti da se unutar Vijeća za elektroničke medije osnuje Vijeće za medije koje bi obavljalo takvu formu i posao.
“Zakon otvara takvu mogućnost”, rekao je Partl, a Roller je dodala:
“Poanta je da to nije u nadležnosti zakona i države. Država može pomoći, ali u osnovi to je pitanje novinara i njihovih poslodavaca. Svi želimo imati kvalitetne i vjerodostojne medije.”
Kao ključne novosti u prijedlogu Zakona Partl ističe zaštitu europske produkcije i europskih medijskih nakladnika, po prvi put je propisana hrvatska nezavisna produkcija, a uvedena je i veća transparentnost oko dodjele sredstava radijskim i TV lokalnim nakladnicima.
Roller pak kao ključni razlog nezadovoljstva HND-a ističe prvenstveno početnu poziciju na kojoj nije bilo očekivane analize stanja:
#related-news_0
“Očekivali bi da se prvo napravi analiza i detektiraju se problemi, a onda se ide na donošenje rješenja i smanjenje problema. Nije se išlo u bitne promjene u dijelu kad se radi o temeljnoj svrsi zakona. Očekivali smo da se više istakne od tog stanja u medijima, niti ministarstvo nije zadovoljno kvalitetom medija i medijskih sadržaja. Mislim da je to jednako važno. Ključan dio ovog zakona, ne znam iz kojeg razloga, nije se išlo dovoljno temeljito u promjene tako da je to zamjerka, a to su kvalitetni mediji koji će bolje informirati građane. Očekivali smo više mjera koje će potaknuti kvalitetnije novinarstvo koje daje glas svim skupinama.”
Govoreći o problemu govora mržnje u komentarima i na portalima, stručnjaci imaju podijeljeno mišljenje, no gosti se uglavno mslažu da taj dio treba prepustiti uredničkoj odluci.
“Jako veliki napori se ulažu oko promicanja programa medijske pismenosti. To će biti jedan od prioriteta predsjedavanja Ministarstva kulture. Oko komentara smo imali konsenzus. Kod neprofitnih medija su se svi složili da to bude urednička odgovornost kao kod svih drugih medija. To ne znači zabranu komentara nego nakladnik sam odlučuje kako će to riješiti – registracijom i imenom i prezimenom, ili u potpunosti ukinuti – to je njihova odluka. Ali govor mržnje znamo što je i tome nema mjesta”, rekao je Partl, a Roller dodala:
“To je teško uređivati, ali što se tiče govora mržnje ni nema izmjena u odnosu na prethodni zakon. Urednička odgovornost je uvijek vrijedila za sve medije. U principu smo uvijek imali dobre odgovore kad bismo upozorili.”
Na koncu su se dotaknuli Zakona o umjetnicima za koji je Partl rekao da je, kao i ostali zakoni u ovom mandatu, i ovaj donesen uz suglasnost većine struke.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
