Goranko Fižulić, bivši ministar gospodarstva, gostovao je u Novom danu i komentirao posljedice koje će koronavirus imati po gospodarstvo.
“Nesporno je da u Kini i Južnoj Koreji dolazi do usporavanja i da smo u zadnjih deset dana vidjeli da se krivulja poravnava, a istovremeno da je ključno žarište trenutno u Europi, ne samo u Italiji, koju svi gledaju, broj slučajeva je porastao u zadnjih 10 dana za pet i pol puta, ali u Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj 10 do 15 puta. Isto se dogodilo i u SAD-u i ako to stavimo u neke usporedbe, možemo kazati da ove četiri države i manje države u njihovom susjedstvu, Nizozemska, Belgija, Švedska, Danska, kasne 10 do 15 dana za Italijom, jer Italija je početkom mjeseca imala 1700 slučajeva, sad je došla do 9200. Ako to stavite u ove relacije da trenutno i Francuska i Španjolska i Njemačka imaju 1200 – 1400 slučajeva, možemo, ako se ništa iznenađujuće ne dogodi, zaključiti da bi one bile za 10 do 15 dana tamo gdje je danas Italija”, rekao je Fižulić.
VEZANE VIJESTI
Istaknuo je da je karantena u Italiji djelomično slična onoj koju je Kina provela u epicentru zaraze, Wuhanu.
“Kao što znamo, 60 milijuna Kineza u Wuhanu nije uopće smjelo izlaziti iz stanova, čak kad su išli u nabavku hrane, to je mogao činiti samo jedan. Oni su Wuhan pretvorili u karantenu, u kojoj su zdravi ostajali sa svojim bolesnim ukućanima, i oni su se zarazlili, ali je spriječeno širenje zaraze u drugim dijelovima Kine. Danas Europa ima više zaraženih nego što ima cijela Kina bez wuhana, 5 puta više preminulih, nego cijela Kina bez Wuhana. Cijeli svijet je prespavao to što nam je Kina omogućila da se zaštitimo. Italija je posljedica pukog slučaja, što je zaraza došla u nekoliko staračkih domova i bolnica, što je dovelo do većeg broja preminulih i to je stvorilo uzbunu”, rekao je Fižulić.
“Italija ima 4500 ležajeva u intenzivnoj njezi, ako imaju 780 ljudi koji su oboljeli od koronavirusa, koji zahtijevaju intenzivnu njegu, ako je 2/3 intenzivne njege zauzeto drugim vrstama bolesnika, oni su na limitima svojih snaga i morali su uvesti ove mjere, koje nisu čista kopija Kine, i postavlja se pitanje zagušenja njihovog zdravstenog sustava i neke vrste kolapsa. Njemačka ima 24.000 ležajeva u odjelima za intenzivnu njegu, Hrvatska ima 650. Hrvatska ima više od Švedske, Danske, Slovačke. Slovenija ima 120, a to je važno zbog toga kada dođe, a sigurno će doći do istog scenarija kao u Italiji, da možete održati pritisak koje će javno zdravstvo dobiti, da se sve ne slomi, zbog enormnog opterećenja medicinskog osoblja”, rekao je Fižulić.
Kad je u pitanju mogući scenarij da se u susjednim državama dogodi ono što se trenutno događa u Italiji, Fižulić je istaknuo da bi bilo iznenađenje da se to ne dogodi, i to s odmakom od 10-15 dana.
“Mi to možemo očekivati negdje u prvoj polovici travnja. Zbog čega vlade ili vlasti ništa ne poduzimaju i drže u uvjerenju vlastito stanovništvo da se to događa negdje drugdje i nekom drugom? Bavimo se banalnostima poput popusta građanima da putuju na more, umjesto da se razmišlja da će se to bilo gdje dogoditi. Zatvaranje granica u Europi se ne može dogoditi”, rekao je Fižulić.
“Kad ste se fokusirali na određenu državu i žarište, to je passe. “Optuživanje” da je netko od negdje donio virus je posljedica protokola testiranja, gdje osim testiranja morate imati povijest bolesti, kontakt s oboljelim i da je to dokumentirano. U Americi su, primjerice, liječnici dobili pravo da sami donesu odluke treba li ili ne nekoga testirati”, rekao je Fižulić.
Smatra da Hrvatska kasni u mjerama koje uvodi.
“Mi mislimo da smo u drugoj fazi, kod pandemija vrijedi jedno pravilo, svaka mjera koju danas poduzmete, bez obzira koliko se ona čini paničnom, onda kad pandemija prođe ustanovi se da je bila okašnjela. Pretpostavljam da Hrvatska kasni s mjerama, jer imamo izbore unutar HDZ-a. Vjerojatno Plenković i svi oko njega više vremena i elana posvećuju rezultatu izbora, nego nečemu što će sigurno do kraja ove vlade itekako obilježiti njen mandat. Zdravstvena kriza se prelijeva u gospodarsku situaciju. Recesija je neminovna, ali mi kao turistička država, koja ključni dio BDP-a ostvaruje u šestom, sedmom, osmom i devetom mjesecu, ako umjesto 20 milijuna dolazaka napravimo 15, onda je odavno trebalo napraviti rezervni proračun, rebalans proračuna. Da, treba ga napraviti, treba ga usvojiti, ako se stvari odviju po optimističnom scenariju, onda se vratimo kako država voli trošiti. Ako to ne učinimo, ovaj proračun će biti limitiran”, rekao je Fižulić, dodavši da ne vidi način kako će se u skorije vrijeme riješiti problem s koronavirusom.
“Živimo u fascinantno vrijeme, u kojemu je znanost u kratko vrijeme učinila dostupnima studije i klinička istraživanja koje su i laicima razumljive i čitljive i koje pokazuju koliko malo znamo o cijelom virusu. Ja ne vidim način kako ćemo se u nekom razumnom roku tog problema riješiti. Mi i Amerikanci nećemo to moći riješiti, postavlja se pitanje, što ako dođe do porasta broja zaraženih u zemljama trećeg svijeta, što će se onda događati i kako će on biti na kraju eliminiran”, rekao je Fižulić.
“Tri zemlje su za nas trebale biti škola, Tajvan, Singapur i Hong Kong, sve su vezane uz Kinu, u sve tri države danas je malo zaraženih, jer su reagirali na prvu loptu, stanovništvo je disciplinirano, političari se nisu bavili politikanstvom, na istom broju slučajeva reagirali su onako kako danas reagira Italija i to je paradoks”, rekao je Fižulić.
Tijek događaja iz minute u minutu pratimo OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
