O padu cijena nafte uzrokovanim širenjem koronavirusa, ali i mogućim posljedicama za hrvatsko gospodarstvo, kao i mjerama koje bi mogle biti poduzete, u N1 Studiju uživo govorio je energetski stručnjak Davor Štern.
“Svjetske sile svjesne su onoga što im se događa i svaka za sebe poduzima određene mjere. Kina je ubacila u svoje gospodarstvo 78 milijardi dolara iz državnih pričuva, tako da pomogne svojoj ekonomiji. To bi trebala biti misao vodilja svim zemljama o tome kako se trebaju ponašati. Kod njih kriza s koronom završava, ali oni su svjesni ekonomskih posljedica. Jasno je da mi nemamo taj novac, ali uvjeren sam da postoje mehanizmi da se i u naš sustav ubace sredstva, a ne da bude donesen samo moratorij na poreze i davanja – mislim da bi trebalo ići i dalje od toga”, rekao je Davor Štern.
VEZANE VIJESTI
I HNB bi se trebao uključiti
“Mi imamo ogromne devizne pričuve koje ne služe ničemu. Stoje tamo, a mi u okviru EU nemamo obveze to držati. Mislim da se to moglo koristiti u nekim situacijama, čak i u slučaju Agrokora. Imamo mogućnost tiskanja vlastitog novca, imamo kunu i još nismo u euru. Guverner HNB-a mora u narednim danima izaći s određenim mjerama.
#related-news_0
U dogovoru s EU možemo tražiti izuzetak i povećati novčanu masu. Jasno je da to povećava inflaciju, ali i to je bolje nego situacija iz 2008. godine, kada nismo bili spremni pa nas je zadesio val predstečajnih nagodbi. Tada se svašta događalo, bilo je tu i prevara, a to treba spriječiti. U ovom momentu treba biti čvrst, donijeti pravilne odluke. Treba biti državnički nastrojen u odnosu i na privatni i javni sektor. Osjećam pomalo da će se pomagati javni sektor, što i treba, pogotovo sad – zdravstvo, policija…
Ovo je izvanredna situacija i država treba biti poštena prema svima i naći način da se spriječe neke posljedice, stečajevi i da se reagira na vrijeme i nađe mehanizam kojim bi se solidarno, pošteno i odgovorno ponašali prema našem gospodarstvu.
Situacija je radikalna i treba na nju radikalno odgovoriti”, rekao je Štern.
Nametnuti hrvatsko mišljenje Uniji
“Mi smo u fazi predsjedanja EU-om, Marić će predsjedati Odborom za financije idući tjedan, ali nemojmo smetnuti s uma da se EU nije mogla dogovoriti oko proračuna. Razlikovali su se u 0.2 posto. EU nije jedinstvena i teško da ćemo sada postići solidarnost svih zemalja u mjerama, jer će doći do neslaganja. Osim toga, nisu sve zemlje jednako pogođene.
#related-news_0
Tu će ponovo trebati odigrati jednu državničku ulogu. Trebat ćemo nastojati naše mišljenje proširiti na EU da bi postigli solidarnost i jedinstvo u pristupu. Jasno je da je Italija najviše pogođena, ali isto su tako pogođene i druge zemlje.
Imat ćemo posljedično velike probleme i troškove u gospodarstvu, pa posljedično i u sferi turizma, te moramo naći način da svoju situaciju branimo pre EU-om i prije svega vodimo računa o Hrvatskoj”, rekao je Štern.
Kazao je kako isplata plaća nije upitna.
“Plaćanje plaća ne bi smjelo biti upitno. Mi smo država. Imamo mehanizam da se izborimo sa svim time – imamo vlastitu valutu, vlastite devizne rezerve i to se na vrijeme treba pokrenuti. Ako firme već dođu u poteškoće i ne napravi se to na vrijeme, ne osmisli se način kako se to može spriječiti, nastat će negativne posljedice koje će biti jako teško sanirati”, rekao je Štern.
Kriza uzrokovana koronavirusom odražava se na tržište energenata
“Ova će se kriza za potrošače odraziti povoljno. Pala je cijena nafte, govori se da bi Saudijska Arabija mogla prodavati naftu po 25 dolara po barelu, što je za potrošače dobro, ali za državu nije dobro. Past će prihodi i bit će manja potrošnja zbog smanjennja ekonomskog ciklusa, te će od PDV-a biti manji priljev novca, a to će se nadovezati na isplate iz državnog proračuna, odnosno proračunskog deficita. Proračunski deficit ne moramo više braniti na sve načine. Mora se to dozvoliti i ići naprijed s nekom izuzetno liberalnom financijskom politikom koja će nam omogućiti da prebrodimo ovo stanje.
#related-news_0
Ovo što se u svijetu s naftom događa je određena mala kataklizma, naftaška, gdje će se puno toga u lancu snabdijevanja, opskrbe, proizvodnje i istraživanja poremetiti. Nakon velikih padova cijena uvijek dolazi do velikih skokova cijena i na to se s vremenom moramo pripremiti.
Za gospodarstvo će niža cijena biti dobra, za državu ne, ali nakon što prođe cijenovna bonaca, doći će do velikog skoka i na to se moramo pripremiti. Sad je došlo do drastičnog pada, nakon kojeg slijedi veliki skok. Doći će do povećane potražnje i to će povući povećanu cijenu i burze bi mogle odigrati negativnu ulogu pumpanja cijena prema gore”, kazao je Štern.
Nema mjesta panici ni stvaranju zaliha
“Mislim da nema mjesta stvaranju zaliha ili panici. Sada se pokazao odgovor na pitanje koje se često postavlja – treba li nam javno zdravstvo.
Da nemamo infektološku kliniku, zaraznu kliniku, i da to nije tako dobro organizirano i da nisu tako kvalificirani ljudi na čelu tog sustava, ne znam kako bi bilo. Ministar zdravstva stalno donosi jedan umirujući ton, baziran na činjenicama i mislim da smo dobili tu bitku. Trebamo se ponašati razumno i socijalno osjetljivo. Mislim da će se ova priča brzo završiti, ali da će se posljedice još dugo osjećati”, kazao je Štern.
Na pitanje može li ovo biti kao velika depresija 1930-tih godina, kazao je kako bi moglo biti.
#related-news_0
“Ako nastavi, može, na globalnoj razini. Već se dugo govori da svijetu treba neko resetiranje. Svijet se treba vratiti nekim temeljnim vrijednostima. Razvoj tehnologije i interneta promijenilo je život svih nas, a zaboravljeni su osnovi postulati prema kojima bi se čovječanstvo trebalo ponašati.
Ne tvrdim da bi to trebala biti neka revolucija, ali mislim je to vrijeme da malo stanemo i razmislimo na koji način hoćemo naprijed, te na koji način želimo dati umjetnoj inteligenciji prostora da upravlja našim životima.
Recimo, određene analize pokazuju da praćenje ove situacije preko Googlea puno je kvalitetnije nego bilo kog zdravstvenog sustava. Podaci se zbrajaju i onda se izvlače određeni zaključci o napredovanje tog virusa. Ljudi koji su za to stručni trebaju izvući neki poučan zaključak i na neki način prilagoditi budućnost našeg života u eri informatike”, rekao je Štern.
Za cijenu benzina nakon što kriza prođe kaže da ona – nema granice.
#related-news_0
“Dogodio se pad cijene nafte od oko 40 posto. Prvenstveno bi se moglo sve vratiti na početnu razinu, svi će opet povećavati cijene transporta, a sada ih neće smanjivati… Kada cijena nafte dosegne prvotnu cijenu od oko 60 dolara po barelu, bojim se da bi moglo otići i više, jer ako potraje dulje, ulaganja u naftnu industriju će se smanjiti, doći će do smanjenja proizvodnje i trebat će se ponovno povećati, uz to da je burza sada u mirovanju, ali kada se to riješi, ona ćeo živjeti i špekulacije će ponovno preuzeti svoju ulogu”, zaključio je Štern.
Tijek događaja vezanih za koronavirus možete pratiti OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
