Krešimir Luetić, čelnik Hrvatske liječničke komore, u N1 Studiju uživo podsjetio je kako je medicinska struka ta koja je prva na udaru u borbi protiv koronavirusa. Apelirao je na to da se poveća broj testiranih na virus, te da je potres bio znak da se o stanju zagrebačkih bolnica treba dobro promisliti i poraditi na planskoj gradnji bolnica u Zagrebu.
“Hrvatska se priprema za borbu s koronavirusom preko mjesec dana, a pripreme nadzire, usklađuje i vodi Nacionalni Stožer civilne zaštite.
Bolnički sustav je u ovom trenutku prestao s hladnim pogonom, stoga je broj bolnica dovoljan da uspješno prihvati bolesnike s težim stanjima.
VEZANA VIJEST
Hrvatska ima oko 15.000 radno aktivnih liječnika, u javnom i privatnom sektoru. U javnom sektoru radi 13.500 liječnika, no sukaldno potrebama će u bit će obuhvaćeni i privatni liječnici. Imamo i kolege u mirovini koji su vitalni, te neki od njih i radno aktivni, i koji su spremni participirati, a javljaju se i studenti završne godine medicine, koji bi mogli raditi različite poslove u ovom trenutku, od javljanja na telefonske linije, rada u administraciji, ali, po potrebi, i na prvim linijama.
Kada su u pitanju umirovljeni liječnici, treba uzeti u obzir njihovu dob i zdravstveno stanje, a oni nisu ti koji bi trebali biti na prvoj crti. Ne moraju biti na prvoij liniji, no ako bude potrebe – treba ih aktivirati. Svakodnevno nam se u Komoru javlja sve više liječnika koji bi se htjeli aktivirati i pomoći u ovoj krizi”, rekao je Krešimir Luetić.
Država mora osigurati zaštitnu opremu
“Pohvalio bih riječi Gordana Jandrokovića koji je istaknuo da je oprema za one na prvoj linij nešto što država mora osigurati, da je to prioritet.
#related-news_0
Kada je u pitanju izjava ministra Vilija Beroša, on je govorio o tome da stanje s opremom nije optimalno i da je tako u cijeloj Europi. I slažem se s tim. Važno je da oprema dođe do svih koji su u kontaktu s oboljelima, do svih na prvoj crti. Kada je u pitanju dio o petoj koloni i optužbama – svi smo pod stresom, ali mislim da nas optužbe neće voditi u pravom smjeru. Mora nas voditi razum, solidarnost i humanost u ovoj situaciji. Ako doista dolazi do toga što je ministar rekao, to je za osudu. Ako on ima te informacije, vjerujem da će dati dokaze o tome.
Svi moramo biti maksimalno odgovorni i u radu i u javno izgovorenoj riječi. Slažem se s njim da će se trebati evaluirati učinak i postupci svih – i postupanje građana i postupanje institucija”, kazao je Luetić.
Povećati broj testiranih
Na pitanje funkcionira li strategija koju Hrvatska provodi u borbi s virusom, kazao je kako se oni zalažu za povećavanje broja testiranih na koronavirus.
#related-news_0
“Komora se u svom radu i postupanju vodi stavovima struke. Prije tjedan dana poslali smo dopis Ministarstvu zdravstva i Stožeru civilne zaštote o tome kako bolje pripremiti zdravstveni i bolnički sustav. Dio se tih prijedloga implementira postepeno, a jučer smo poslali prijedlog je da se broj testiranja u Hrvatskoj poveća. To je stav WHO, ne samo HLJK.
Zadnjih dana vidimo da se veći broj građana testira. Zemje koje su na vrijeme poduzele velik broj testiranja imaju manju smrtnost od infekcije, Njemačka primjerice, dok Slovenija ima gotovo devet puta veći broj testiranih građana od Hrvatske.
Mislim u Stožeru promišljaju sve informacije koje dobijaju”, rekao je Luetić.
#related-news_0
Zdravstveni sustav, s obzirom na broj liječnika i medicinskih sestara koji su zaraženi virusom, za sada nije ugrožen.
“Broj zaraženih zdravstvenih djelatnika nije teže poremetio rad zdravstvenog sustava, no treba praziti da ih što manje bude izloženo zarazi”, rekao je Luetić.
Potres ukazao na pitanje sigurnosti zagrebačkih bolnica
Kazao je kako ni potres u Zagrebu nije značajno utjecao na kapacitete za borbu protiv virusa, jer je ugašen hladni pogon.
“Neke od zagrebačkih bolnica su određene dijelove ili kompletne zgrade trebale isleiti zbog potresa, te dok ih ne pregledaju statičari neće se znati što će dalje biti s tim zgradama. Sada nije problem ,jer ne radi hladni pogon, no dugoročno se to pitanje mora riješiti. Bolnička infrastruktura u Zagrebu je starijeg datuima, te je osjetljiva na potres i druge nedaće. I potres i drugi eventualni će ubrzati promišljanje o rješavanju tog problema.
#related-news_0
U Zagrebu se treba razmišljati o modelu na koji bi se način taj problem riješio – hoće li to biti pet velikih i nekoliko malih bolnica, ili tri veće, jer europski gradovi veličine Zagreba nemaju puno bolnica”, rekao je Luetić, te dodao kako istog grada ima KB Dubravu i Rebro, a zapadni dio grada nema bolnicu.
Kada su u pitanju plaće zaposlenih u zdravstvu, rekao je kako su, kao i sve drugo, i one neizvjesne.
“Kada se država suočava s ovakvom ugrozom sve dolazi u obzir, a ovisi o tome koliko će kriza trajati Treba polati poruku ohrabrenja onima na prvoj liniji.
Primarna je borba na razini zdravstvenog sustava. I u drugim se zemljama s najviših instanci upućuju poruke zdravstvenim djelatnici, a oni svakodnevno riskiraju svoje zdravlje liječeći bolesne. Odabrali smo taj posao, prihvaćamo rizik, ali treba nabaviti zaštitnu opremu”, zaključio je Krešimir Luetić.
Više o događajima vezanim za koronavirus možete pročitati OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
