Ekonomski analitičar Damir Novotny u Novom danu govorio je o novcu koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju iz Europske Unije, kao i načinu na koji bi ga bilo najbolje usmjeriti. Nužna su, kaže nova radna mjesta, jer je to najveći pokretač ekonomije.
Pojasno je kako su jedan dio dostupnog novca jeftini zajmovi, a drugi bespovratna sredstva, te da će se EU po prvi put zadužiti kao politički entitet u nastajanju.
“Mnogi su bili sumnjičavi u Austriji, Nizozemskoj, pa i u Njemačkoj, oko toga smije li se EU zaduživati. Članice su se odlučile za snažniju zajedničku suradnju, i zajedničku fiskalnu politiku.
Ovo su sredstva koja će moći biti alocirana prema privatnom sektoru, ali tu je i zdravstveni sustav koji će morati biti saniran. Kod nas tradicionalno zdravstveni sustav kreira manjkove koji se godinama akumuliraju, a ovaj je paket prvenstveno namijenjen privatnom sektoru”, naglasio je Damir Novotny.
VEZANA VIJEST
Kazao je kako se u prvih sedam godina financijskog razdoblja Hrvatske u EU pokazalo da nismo baš dobri s fondovima, te da će za alokaciju novca u narednom periodu ključnu ulogu igrati domaće agencije.
“EU će dati smjernice u kojem smjeru želi vidjeti alokaciju. Hrvatska ekonomija je ranjiva jer nema snažan privatni sektor, nema onih sastavnica koje kreiraju i BDP i radna mjesta, kao što ima Poljska koja ima snažnu diverzificiranu ekonomsku strukturu, pa ih prošla kriza nije baš poremetila, a vjerojatno neće ni ova”, rekao je Novotny.
Kazao je kako Hrvatskoj nije nedostajalo novca.
#related-news_0
“Vlada se zaduživala, građani su se zaduživali, ali to nije imalo učinka na ukupno povećanje blagostanja građana. Možemo reći da rasta nije bilo tridesetak godina, od stvaranja Hrvatske.
Moramo biti pažljivi, ako novac ode na projekte koji neće stvarati nova radna mjesta, građani neće imati koristi. Ako se stvore nova radna mjesta, bit će koristi za sve građane.
Hrvatska vlada je velik novac usmjerila u zdravstveni i mirovinski sustav, gdje imamo ogromne manjkove koji se mjere u desecima milijardi eura, jer se dosadašnje vlade nisu okretale stvaranju novih radnih mjesta. Mi imamo i najnižu razinu zaposlenosti u Uniji. Prosjek u EU je 73% zaposlenosti radno aktivnog stanovništva, a kod nas je to 62% radno aktivnog stanovništva. Ako se novac uloži samo u sanaciju ta dva sustava, opet ćemo imati dugogodišnju stagnaciju”, rekao je Novotny, te doda kako EK naglašava da se programi naprave tako da se privuku investitori.
#related-news_0
Usporavanje je ekonomskog rasta počelo i prije koronavirusa, kazao je.
“Učinci poreznog rasterećenja rezultirali su domaćom potrošnjom i potražnjom, a to nije dovoljno za dugoročan razvoj. Potrebne su investicije, a kod nas tek 30 posto jedinica lokalne samouprave ima kvalitetne takve programe. Turizam i ekonomski sektor ne mogu više biti pokretači. Ekonomska struktura je takva kakvom smo je napravili u zadnja dva desetljeća”, rekao je Novotny.
Rekao je da, kada je u pitanju INA, nije siguran da bi vraćanje INA-e u Hrvatsku bio dobar smjer tog novca.
“Cijela energetska scena se bitno promijenila, Njemačka nema domaćih rafinerija, nema naftnu industriju. Naša fascinacija INA-om je proistekla iz prošlosti, kada je INA bila naša najvažnija kompanija. No danas to nije više tako, oni distribuiraju naftne derivate, oni su trgovačka firma, a imaju dvije rafinerije od kojih je jedna zapuštena, a jedna se obnavlja. Priča o prodaji hrvatske nafte nekome van zemlje je besmislena. INA-u se treba dekomponirati. Hrvatska ima određene količine nafte i plina, ali ne dovoljno za svoje potrebe. Osim toga, imamo zastarjele rafinerijske sustave, i pitanje je koliko bi modernizacija bila isplativa, kada u Mađarskoj i Austriji imamo moderne rafinerije”, kazao je Novotny.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
