Peović Huiću u N1 sučeljavanju: Vi ste sociopatska politička opcija

U predizbornom Pressingu naše Nine Kljenak o smjeru ključnih javnih politika, privatnom i javnom ulozi države, tržištu i privatnoj imovini raspravljali su Katarina Peović iz Radničke fronte (Možemo! - Nova ljevica - Radnička fronta - ORAH - Zagreb je naš - Za grad) i Davor Huić (Pametno, Fokus, Stranka s imenom i prezimenom)

Imate različita stajališta o tome kako bi trebalo reformirati državu. Kad bili u mogućnosti donositi odluke – kakvu bi Hrvatsku voljeli vidjeti za pet godina?

Peović: Okvir tog pitanja po meni je problematičan jer trebamo prestati istaknutim pojedincima davati mogućnost mjenjanja politike u smislu šačice ljudi koji u idućem mandatu trebaju riješiti sva pitanja, moramo demokratizirati okvir odlučivanja da uključimo sve. Sada imamo elite koje vode svoje politike, ne u korist većine. Mi smo za Hrvatsku u čijem središtu žive ljudi koji žele živjeti od svog rada. U predizborno vrijeme svi će govoriti da smo za solidarnije i pravednije društvo. Materijalni životi napadnuti su privatizacijom, rezanjem socijalne države. idu protiv radne, obespravljene većine. Važno je uključivati građane u proces odlučivanja, samo sudjelovanjem u odlučivanja oni mogu početi biti odgovorni, ne možemo to odgađati, kompetencija se stječe kroz proces demokratizacije.

Huić: Ključni je problem što zaostajemo u razvoju za drugim zemljama, druga smo najsiromašnija zemlja u EU. Ako to ne riješimo, nećemo riješiti ni kvalitetu života, zato je fokus naše koalicije na tome da pokrenemo našu ekonomiju i potencijale. Želimo manje poreze, reformu lokalne samouprave… Sve te politike su provedene od strane naših koalicijskih pantera u Svetoj Nedjelji i to uspješno, imamo recept i dokaz da funkcionira.

Što mislite o primjeru Sv. Nedjelje?

Peović: To je loš primjer, ne možemo ju poopćavati na Hrvatsku, politike koje zagovara Huić nas vodi gdje jesmo, rezanje javnog sektora, to zastupa njegova politika opcija. Ovdje se radi o viziji društva koju zagovara klijentelistička skupina koje ne skriva povezanost s lobistima, takve lobističke skupine su u Južnoj Americi dovodile desne populiste na vlasti. Važno je da se razgraniči što znači politika za većinu.

Huić: Nisam protiv socijalne države, ja sam za povećanje efikasnosti javnog sektora, posebno u administraciji. U čemu je problem s primjerom Sv. Nedjelje? To je grad koji je privukao investicije, uveo transparentnost javnog proračuna, reducirao administraciju. Ako ste protiv takve vizije, za što ste? Osim da se otima imovina građana. To ste predložili, konfiskaciju štednje iznad 100 tisuća eura, odnosi li se to i na stanove?

Što ste mislili time kada ste rekli da bi dio štednje uzeli u borbi s krizom?

Peović: Ne iznenađuje da čujem laži s ove strane, nitko nije govorio o konfiskaciji imovine, bilo je rečeno – preraspodjela, progresivno oporezivanje najbogatijih, mi smo spominjali 100 tisuća eura koje garantira državna agencija. Govorili smo o potrebi preraspodjele, progresivno oporezivanje najbogatijih.

Huić: Nama treba zemlja koja će rasti, kreirati bogatstvo za sve građane.

Jeste li rekli da je potrebno uključiti akumulirano bogatstvo onih koji se njime ne koriste?

Peović Bilo je riječi o preraspodjeli. specifično je i indikativno da Huić govori o predstavljanju većine kojoj mi želimo uzimati. Od poreznih obveznika sišu novac, nije simptomatično da je bio angažiran i u Josipovićevoj kampanji pa je morao odstupiti, ne budimo naivni.

Laže li gospođa Peović?

Huić: Ponavlja laži, to je utuživo što govorite. Moje dvije kompanije u posljednjih 5 godine imale su transfer 6-7 posto udjela u prihodu iz poslova s državom, to ne opravdava napade da ovisim o poslovima s državom. Pokušava se kriminalizirati poštena poduzetnička aktivnost, je li ilegalno da čovjek radi s državom, ide na natječaje? Je li bolje da poduzetnika nema?

Peović: Jeste li radili s Vladom Tihomira Oreškovića i bili savjetnik, jeste li bili u sukobu interesa?

Huić: Slika koju hoćete oslikati da moje firme posluju s državom, to je u malom i nebitnom djelu.

Peović: 2,3 milijuna nije mali iznos.

Huić: To su ugovori koji su postojali i prije. To su ugovori stariji 10-15 godina od toga. Vi pokušavate kriminalziirat jednu običnu poslovnu aktivnost.

U kriznom smo razdoblju, 3 mjere koje biste odmah donijeli?

Peović: Postoje različite pozicije: da kreiramo vladu i da podržimo manjinsku vladu, s obzirom na našu političku snagu sve ćemo učiniti da spriječimo desnu vladu, i tada bismo podržali manjinsku vladu SDP-a. Usuglasili bismo mjere s partnerima, uključivale bi dizanje minimalne plaće, poreznu reformu. Dugoročno, ako bi bili u situaciji da kreiramo politike po želji, to je politika zelene reindustrijalizacije, to je jedan od nužnih poteza. Sveli smo se na turizam i uslužne djelatnosti, to je neodrživo. Napravili bismo analizu sektora koji na sebe mogu vući druge sektore, poput Đure Đakovića, i vidjeti koje se popratne industrije na njih mogu vezati. Moramo imati industriju koja pokreće malo i srednje poduzetništvo. Ograničeni smo rentijerskim tipom privrede i uvozom.

Huić: Spomenuli ste manje i srednje poduzetništvo, a kaže da je bolje kada nema poduzetnika. U krizi trebamo napraviti stvari koje predlažemo, smanjiti porezno i administrativno opterećenje, poduzetnicima otvoriti prostor da pokreću posao i vratiti se na razinu prije krize, imat ćemo recesiju od oko 10 posto. Važno je da opet ne bude radikalnog zatvaranja kakvo je bilo tijekom tri mjeseca. Inzistirali bismo da uvedemo razinu transparentnosti kao u Sv. Nedjelji. Hrvatska ima visok udio turizma u BDP-u, to je dobro u dobrim vremenima, u krizama ne. No Hrvatska ne ovisi toliko u turizmu koliko se smatra, robni izvoz je rastao 50 posto. To su firme koje su našle tržišne niše, uključile se austrijske, njemačke lance.

Percepcija je da su u javnom sektoru uhljebi, u privatnom kapitalisti?

Huić: Osobno ne koristim termin uhljeb. Mislimo na osobu koja je preko stranačkih veza došla na izmišljeno radno mjesto i višak je. U djelu javnog sektora ima prostora za uštede, no ne govorimo o kirurgu koji operira srce, učiteljima, pilotima, policajcima. Ne govorimo o ljudima koji kreiraju javna dobra i usluge, već onima koji ne rade.

Peović: Huškanje na javni sektor koje je temeljno ni na čemu, uvijek ima sektora koji nisu funkcionalni. Spominjem Huićevu izjavu u kojoj poduzetnika uspoređuje sa statusom Židova u nacizmu, to čujemo od ove sociopatske opcije, govore da nećemo izdržati lockdown, žrtvovali bi živote onih koji su ionako najizloženiji i dali na prvu liniju medicinsko osoblje.

Huić: Vi vodite kampanju protiv poduzetnika. Meni je to sociopatski.

Peović: Nisam to nikada rekla, to što govori Huić nećete naći u mojoj izjavi.

#related-news_0

je li potrebno reformirati javni sektor?

Peović: Provizorno se osuđuje cijeli javni sektor, problem je klijentelistička država koja zapošljava one sa stranačkom iskaznicom, takav je i Huić. Čak mislim da je poštenije da imate stranačku iskaznicu i radite s državom. Orešković vas uzima kao savjetnika predsjednika Vlade i vaša firma s tim uredom ima ugovor, to budi sumnju. Da imate stranačku iskaznicu bilo bi nam jasnije kojoj opciji služite.

Huić: Implikacija je pogrešna. Sve je išlo preko javnog natječaja.

#related-news_0

Baštinimo solidarno zdravstvo, kako zamišljate zdravstveni sustav?

Peović: Nije dobra odluka privatizirati zdravstvo. Važno ga je zaštititi od daljnje privatizacije, zemlje koje imaju privatizirano zdravstvo nisu dobro odgovorile na korona krizu. Ljudima su dostavljani računi za liječenje od korone u SAD-u. Na 1000 ljudi smo imali 5,6 kreveta, u Italiji 3,4, to moramo održati. Moramo podržati mogućnost da se svatko može liječiti i da zadržimo medicinsko osoblje.

Huić: Problem je što nitko ne kontrolira troškove HZZO to ne radi, oni se povećavaju svake godine. Treba objediniti javnu nabavu, da lijekovi i potrošni materijali budu jeftiniji, da se povežu bolnice jer imate situaciju da su neki odjeli preopterećeni, a neki zjape prazni. Nitko ne zagovara privatizaciju. Mi mislimo da bi se trebalo integrirati dio zdravstvenog sektora koji je privatan u javni. Imamo javno zdravstvo i privatni sustav dostupan samo bogatijima.

Imamo problem obrazovanja, kako riješiti probleme tog sektora?

Peović: Osiguravanje kvalitete i dostupnosti jednake usluge svima se gube ako sve prepustimo tržištu. Opasni su programi koji smatraju da najviše treba štedjeti na čovjeku, nastavniku kojih je navodno manje. Treba zaštiti radnike u obrazovnom sustavu, imamo dobre fakultete i škole no u njih se treba ulagati. Ne možemo o javnom zdravstvu i obrazovanju govoriti ako ne pokrenemo privrednu djelatnost. Država je nezamjenjiv faktor u zaštiti tih sektora. Ako imamo rast, ne znači nužno bolji život za većinu.

Huić: Mislio sam da ćete i Venezuelu spomenuti kao primjer, jer kada se vaši ekonomski principi dosljedno primjene, to završi borbama na ulicama. Vi možete u javnom školstvu uvesti konkurenciju jer ona vodi ka izvrsnosti, to fali u našem visokom školstvu. Trebalo bi uvesti vaučerizaciju da javni i privatni fakulteti imaju jednak tretman i da djeca biraju gdje će. Da imamo konkurenciju i da roditelji koji su cijeli život kroz poreze odvajali za javno školstvo sada ne moraju još novca odvojiti za privatnu školu.

#related-news_0

Postoji li neki model države ili društva koji biste vidjeli u Hrvatskoj?

Peović: Ne želim vidjeti vaučerizaciju obrazovanja u zemlji u kojoj znanstvenici rade u teškim uvjetima. Vizija Radničke fronte je zemlja u kojoj se svatko ima mogućnost liječiti, obrazovati.

Huić: Komunizam možda?

Peović: Želimo društvo koje se okreće od trke za profitom, kakvo je zagovarao Bernie Sanders. 30 godina smo slijedili naputke koje čujemo ovdje. Privatizacije i pretvorba su proglašene koruptivnim. Pojačavanje konkurentskih elemenata i tržišne privrede ne može nam donijeti ništa dobro.

Huić: Mi želimo ići u smjeru zemalja poput Irske, Češke, a ne u smjeru propalih komunističkih eksperimenata. Pitanje za Peović. u programskim ciljevima je ukidanje kapitalističkog sustava, ukidanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju, je li to protuustavna stvar?

Peović: Nama je cilj postaviti pitanje možemo li organizirati društvo da većina stekne pravo na temeljne potrebe koje su svima ugrožene politikama koje vi zagovarate.

Huić: Temeljne slobode kao pravo na vlasništvo i život ne možete mijenjati referendumima.