S profesorom na Pravnom fakultetu u Zagrebu Viktorom Gotovcem pričamo o pravnim aspektima "novog normalnog" koje nameće koronakriza. Naime, većina odgovornosti se sada prebacuje na radnike i pojedince, dok država zapravo ne zauzima stav po brojnim pitanjima.
Pričamo o izolaciji, samoizolaciji, odgovornosti građana. Neke poruke koje se šalju su doista zbunjujuće. Stoga smo stručnjaka s Pravnog fakulteta Viktora Gotovca upitali koja je odgovornost građana u ovo neizvjesno vrijeme koje sada zovemo ‘novo normalno’.
“Postoji odgovornost, sustav počiva na riječima koje do prije šest mjeseci gotovo nismo ni poznavali – izolacija, samoizolacija – očekujući da će građani sami biti ti koji će se izolirati kada se utvrdi virus”, ističe.
Na kome je odgovornost?
“Imamo kaznenu odgovornost za ljude koji to krše, za one pojedince koji bi bili krajnje neodgovorni i širili virus imamo kazneno djelo, kaznenu odgovornost za prenošenje, odnosno širenje zaraze”, dodaje.
Što, recimo, ako je osoba bila u noćnom klubu ili na svadbi za koju se kasnije utvrdi da je bilo zaraženih od koronavirusa?
VEZANE VIJESTI
“Onaj koji je samo bio na svadbi ili onaj tko je samo bio u nekom noćnom klubu u kojem se kasnije utvrdi da se proširio covic-19, taj zapravo ne bi mogao biti samo za to odgovoran, budući da država nije pristupila prema toj svadbi, tj ograničila takv tip događaja”, kazao je.
“Kada pojedinci odlaze na mjesta koja nisu ograničena, zabranjena, ne bismo mogli reći da je pojedinac kriv.”
“Kada bi se utvrdilo da je neko mjesto bilo mjesto širenja bolesti, a pojedinac je izbjegavao prijaviti da je na tom mjestu ili je izbjegavoa primijeniti one mjere koje je trebao primijeniti, tu bismo možda mogli govoriti odgovornosti. Ali to bi bilo teško utvrditi. Teško je utvrditi činjenicu da je netko namjerno donio bolest kada bi saznao da je bio na mjestu gdje je bio povećan rizik”, kaže Gotovac.
“Kako ćemo utvrditi da je osoba namjerno došla na posao ili ne? Nemamo veliku mogućnost da poslodavci sankcijama uvode red i da se drže pravila”, kaže.
Država reagira iz dana u dan – to zbunjuje građane
Što je pak s radnicima poput liječnika ili medicinskih sestara koji rade izrazito odgovoran posao? Gotovac kaže kako poslodavac naravno ne može ništa radniku zabraniti, može, recimo, organizirati rad u turnusima ili pledirati na moralnu odgovornost radnika. Međutim, Gotovac ističe kako je pogrešno usmjeriti se na odgovornost pojedinca kada su poruke koje dobivamo od države izrazito zbunjujuće.
“Ne bi bilo dobro da se u društvu odjednom počnemo usmjeravati prema tome da su krivi neki liječnici ili neki zaposleni u sustavu socijalne skrbi, možda neki nastavnici u školama ili fakulttima jer eto oni nisu bili odgovorni, a bili su u pozicijama da više prošire tu bolest. Pogledajmo vrlo ambivalentne ili nejasne poruke koje šaljem naša država”, ističe i dodaje:
“U jednom času idemo na izbore, poslije velika događanja s puno ljudi nisu prihvatljiva. Nekad su skupovi okej, neki drugi skupovi nisu okej. Znači poruke koje nam se šalju su dvojbene, ne bih ja to fokusirao samo na radni odnos ili na odnos poslodavca i radnika. Država bi tu trebala zauzeti čvrsti stav, problem je naše države što zbog gospodarske izloženost, turizma, ona zapravo poziva, uvjerava sve, pa i te turiste, a i nas same da je sve normalno. Iako smo svjesni da opasnost postoji”, kaže,
“Prebacivati odgovornost na stranu pojedinca koji će onda biti neodgovoran, ne bih rekao da je to najbolji put. Zato imamo državu – da nam garantira sigurnost, povjerenje. Naravno, bez kršenja temeljnih prava. Ali zapravo država koja šalje poruke da će se neki kandidati samoizolirati, a neki neće – to su poruke koje zbunjuju građane. Imam osjećaj da država reagira od dana do dana – to zbunjuje građane.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
