Savić: Vladin program nije popis lijepih želja, to je ozbiljan dokument

Vijesti 24. srp 202016:13 > 16:14
N1

Zvonimir Savić, posebni savjetnik premijera za ekonomska pitanja gostovao je u Newsroomu N1 i govorio o tome koliko je program Vlade Andreja Plenkovića ostvariv te što će se poduzimati kako bi se pomoglo gospodarstvu tijekom koronakrize.

Oporba je program koji je jučer predstavila Vlada nazvala popisom lijepih želje. Savić kaže, to je ozbiljan dokument.

“Naveden je niz ekonomskih planova, ozbiljno promišljenih. Ako se bolje pogleda, sve je to ostvarivo, svi bismo trebali biti zadovoljni ako se ciljevi ostvare”.

U jeku koronakrize gospodarstvenici i dalje traže punu pozornost Vlade. Savić tvrdi, Vlada je svjesna svega što je gospodarstvu potrebno.

“I dosad je poduzimala mjere, učinjeno je puno za likvidnost gospodarstva, Vlada je svjesna da smo najesen u situaciji gdje može doći do dodatnog pritiska na gospodarstvo i zato smo nedavnim pregovorima u Bruxellesu inzistirali da financijski elementi koji mogu pomoći poduzećima također dolaze u obzir. Očekujemo da bi prva avansna sredstva za održavanje likvidnosti malih i srednjih poduzeća mogla doći u jesen, Cilj je da ubrzamo procese na razini EU kako bi ta sredstva za likvidnost i održavanje radnih mjesta bila dostupna Hrvatskoj što je moguće ranije”.

VEZANE VIJESTI

Savić dodaje kako je minus od 15 posto što se poreznih prihoda tiče dio očekivanog pada gospodarskih aktivnosti te je ukalkuliran u državni proračun.

“Spadamo u kategoriju najpogođenijih država zbog visoke ovisnosti o turizmu, očekujemo da 2021. godina bude godina što je moguće većeg gospodarskog oporavka, prognoza Europske komisije je da se za Hrvatsku očekuje rast od 7,5 posto, to ohrabruje i to bi bilo pod utjecajem oporavka turističkog sektora i mjera koje će Vlada provesti te utjecaja financijskog paketa koji smo dobili. Ne ohrabruje da se povratak na razinu 2019. očekuje tek 2022. godine”.

Koliko je realno da od 1. siječnja krenu porezna rasterećenja poput smanjenja poreza na dohodak? Savić kaže, dio je to Vladinog plana kao i smanjenje poreza na dobit te smanjenja PDV-a na hranu.

“Uvođenje poreznih izmjena obično stupa početkom godine, shodno situaciji u proračunu, ministar financija će odlučiti kada krenuti s tim mjerama”.

#related-news_0

Što se europskih sredstava od 22 milijarde eura tiče i naših kapaciteta da povučemo taj novac, Savić kaže kako je naša prednost što već posljednjih šest godina koristimo sredstva EU fondova pa su se uprava i korisnici naviknuli na procedure.

“Za nas je pozitivno, ali i svojevrsni rizik da je dio iznosa od 22 milijarde (12.7 milijardi) vezan za europski proračun, a sredstva za oporavak od krize je dodatnih 9,4 milijarde eura. Za taj dio je bitno da se što ranije pripremimo. Vlada je učinila svoje u smislu financijskog paketa, a korisnici sredstava smo svi mi, općine, gradovi, svi moramo doprinijeti. Sredstva su podijeljena na bespovratna sredstva i zajmove, vidjet ćemo u kojem omjeru idemo”, kazao je Savić i dodao kako će se EU zadužiti da bi dala sredstva od kojih su tri četvrtine onih koji se odnose na Hrvatsku bespovratna te da takav omjer nije u drugim državama.

Napominje, nema dodatnih poreza za stanovništvo.

“Porez koji će se uvoditi je porez na plastiku, ne znamo o kojim se iznosima radi. Hrvatska zagovara da plaćanje dodatnog porezna na plastiku ne bude regresivno, da manje bogate države plaćaju više.”.

Savić pojašnjava i rokove u kojima bi se povlačenje sredstava moglo ostvariti.

“Bitna je brzina, u 10. ili 11. mjesecu se od svih država očekuje da Europskoj komisiji dostave nacionalni plan oporavka koji je podloga konzumiranju 9,4 milijarde eura. To je nacrt. Usvajanje planova očekuje se u travnju iduće godine, a moguće je da sredstva dolaze i ranije. Pravila igre za sve su ista, kao i rokovi”.

,

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.