Zlatko Mateša 1995. godine u proljeće bio je ministar bez portfelja u vladi premijera Nikice Valentića, kojega je u studenom iste godine naslijedio na premijerskom mjestu. Otkrio je da je Oluja koštala današnjih milijardu dolara, kao i nevjerojatne detalje s tajnih pregovora u Kninu.
Mateša je rekao za Večernji list da je vojni budžet tada bio 13 posto BDP-a, da je Hrvatska imala 200.000 vojnika i 300 tenkova, kao i 400.000 izbjeglica, nakon rata čekalo je na obnovu 100.000 stambenih jedinica, a sama Oluja bila je ogroman logistički zadatak.
VEZANE VIJESTI
No, Oluji su prethodili pregovori koji su se, kazao je Mateša, koji su se vodili u prostorima UNPROFOR-a na Plesu, osim jednom.
“Malo ljudi zna za to. Predsjednik Franjo Tuđman imenovao je posebnu skupinu u kojoj smo bili Hrvoje Šarinić, general Petar Stipetić, Joško Morić, ja i još ponetko. A mi smo imali zadaću da s pobunjenim Srbima stalno razgovaramo oko otvaranja određenih kanala funkcioniranja gospodarstva kao što su cestovni promet i energetski sektor”, ispričao je Mateša za Večernji list.
Taj put, odlazak na pregovore u Knin, rekao je da neće nikada zaboraviti.
#related-news_0
“Bilo je to u proljeće 1995. kada se general Stipetić pojavio u odori hrvatskog generala. Tadašnje stanovnike Knina to je začudilo, prozori su bili puni ljudi…”, opisao je ukazanje generala HV-a Petra Stipetića usred okupiranog Knina u službenoj uniformi.
Mateša je rekao da je jedan od ciljeva hrvatske pregovaračke strane taj put bio doznati što više o ekonomskim prilikama druge strane. I te je podatke vojni vrh kasnije koristio u Oluji.
“Osim toga, mi smo i međunarodnoj zajednici htjeli pokazati da želimo pregovarati, no na našu sreću oni ni na što nisu pristali pa smo mogli krenuti u vojnu akciju”, objasnio je Mateša.
Mateša je rekao da se nekoliko dana prije početka Oluje znalo da će akcija uskoro početi, ali se nije znao datum:
#related-news_0
“Kada je pak Oluja krenula, više nitko od nas nije spavao. Stalno smo čekali informacije s terena i na jednoj karti pratili kako se hrvatski teritorij oslobađa velikom brzinom.”
Mateša je rekao da je za Podunavlje, koje je oslobođeno mirnim putem, postojala i druga opcija.
“Sva sreća da je tada na čelu UNTAES-a bio Jacques Klein i da su naši pregovarači bili strpljivi. Da nije bilo tako, i u oslobađanje Podunavlja išlo bi se vojnom intervencijom na što smo bili spremni”, kazao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
