Sveučilišni pravni stručnjaci Snježana Vasiljević i Đorđe Gardašević objasnili su u emisiji Točka na tjedan koliko je u smislu ustavnosti bitna razmjernost utjecaja odluka u pandemiji na ljudska i građanska prava, sve uoči rasprave Ustavnog suda o toj temi, zakazane za ponedjeljak.
Ustavni sud će u ponedjeljak raspravljati o brojnim zahtjevima za ocjenu ustavnosti odluka Stožera civilne zaštite, podsjetila je voditeljica i pitala goste što misle treba li sjednica biti otvorena za javnost?
VEZANE VIJESTI
“Postoji opravdan interes javnosti da ova sjednica bude otvorena za javnost”, rekao je Gardašević, inače stručnjak za ustavno pravo:
“U ponedjeljak će odlučivati o tome hoće li se o tom pitanju voditi javna rasprava ili će biti riječ o uobičajenoj sjednici Ustavnog suda.”
“Rasprava bi trebala biti otvorena svima zainteresiranima, ponajprije medijima”, smatra Gardašević.
Je li u Hrvatskoj postignuta ravnoteža između zaštite ljudskih prava i i nesporne potrebe zaštite javnog zdravlja?
“Činjenica je da korona već mjesecima hara, činjenica je da je Stožer donio desetke odluka kojima se odlučivalo o opsegu ljudskih prava ljudi u Hrvatskoj, činjenica je da Ustavni sud do sada o meritumu stvari nije odlučivao”, podsjetio je Gardašević i primijetio:
#related-news_0
“Ustavni sud je u tome dosta spor. Dopušta da se to odvija bez njegove intervencije, osim nekoliko iznimaka kada je Ustavni sud ipak intervenirao, primjerice, kada je bila riječ o izborima za hrvatski sabor, ove godine u srpnju, kada je jednim priopćenjem korigirao jednu neustavnost u smislu odluke da se ograniči pravo glasa ljudima koji su u izolaciji, pa je Ustavni sud priopćenjem izbornom povjerenstvu poručio da se i njima treba omogućiti pravo glasa, što je bila dobra intervencija.”
Po pitanju ostalih mjera, dodao je, Ustavni sud nije odlučivao o meritumu:
“Ustavni sud o odlukama Stožera to do sada u pravilu nije činio. To je također jedan indikator u kojem smjeru idemo.”
Gardašević ne misli da od Ustavnog suda sada treba očekivati radikalne zaokrete, ali ostavlja mogućnost da bude izdvojenih mišljenja.
Vasiljević je, pak, komentirala stanje u EU-u.
#related-news_0
“U članicama EU-a od početka korona krize svjedočili smo nekoordiniranom zatvaranju granica, pa nekoordiniranom otvaranju granica i sad opet svjedočimo nekoordiniranom zatvaranju granica. Zdravstvena politika je na razini članica EU-a, pa EU nije imala preveliki manevarski prostor koordinirati taj, rekla bih, kaos na razini 27 država članica.”
Tijela EU-a stoga su na raspolaganju imala samo preporuke i rezolucije.
“To je posljedično dovelo do, ja sad slobodno mogu reći, i do krize ljudskih prava, zbog toga što je, nažalost, jedan dio država članica u toj grčevitoj borbi za zaštitu javnog zdravlja skliznuo u jedan dio terena zaštite ljudskih prava, da budemo precizniji došlo je do prekomjernog ograničenja ljudskih prava u nekim segmentima”, kazala je.
Voditeljica je primijetila da je u Mađarskoj parlament povećao ovlasti Viktoru Orbanu.
“Tako je. Da, Mađarska je jedan od negativnih primjera”, potvrdila je Vasiljević.
Na osnovu svojih istraživanja, ona je rekla da može zaključiti da je jedno od najugroženijih prava pravo na slobodu kretanja. Navela je kao primjere problem spajanja obitelji građana različitih članica, ali i starijima, nemoćnima i osobama s invaliditetom, kojima je “bitno ograničeno kretanje”, rekla je. Ugrožene su još, istaknula je, i etničke manjine, posebno Romi.
#related-news_0
“Tu je i problem rasne diskriminacije iz trećih država koje su posebno zahvaćene covidom”, kazala je, kao i položaj žena u društvu, otežan u uvjetima pandemije covid-19.
Gardašević je posebno komentirao slučaj Mađarske.
“Primjer Mađarske je jako zanimljiv zato što je tamo parlament dao premijeru široke ovlasti da uređuje pitanja vezana uz pandemiju. Mnogi su možda zaboravili da je na početku pandemije bila u Hrvatskoj jedna inicijativa koja nije prihvaćena, došlo je do otpora u Saboru, da se Vladi delegiraju široke ovlasti oko pandemije”, podsjetio je.
Sada, kazao je, Sabor još od proljeća zasjeda u sasvim posebnom režimu:
“Na sjednicama Sabora ne mogu prisustvovati svi, nego po klubovima zastupnika određeni broj zastupnika istovremeno može sudjelovati na toj sjednici. Ta mjera je opravdana epidemiološkim razlozima. Kada pogledate vidite da oni tamo sjede na velikom razmaku.”
Gardašević ističe da to samo po sebi naravno da nije loše, jer time se čuva zdravlje zastupnika:
#related-news_0
“Ali je činjenica da se zastupnicima po postojećem stanju onemogućava da svi istovremeno sudjeluju na sjednici Sabora. Po meni, to je neustavno rješenje. Po Poslovniku je moguće elektroničko glasanje i elektroničke sjednice odbora Hrvatskog sabora, dakle putem video veze, ali to nije moguće za plenum Sabora. Zašto to nije moguće za plenum Sabora, ja ne znam. Cijeli svijet koristi neke od elemenata online komunikacije, uključujući i nas nastavnike koji predajemo u obrazovnom sustavu.”
Gardašević je primijetio da, s druge strane, Vlada zasjeda u punom sastavu.
“Tamo tog razmaka nema. I sad najbolji dio priče; ne samo da svi zastupnici ne mogu zasjedati svi istovremeno, nego im je reducirano vrijeme parlamentarne debate, sa 15 i 10 na 10 i pet minuta, kao i broj replika”, kazao je, “a najbolji dio te priče je da o tom specijalnom načinu rada Sabora odlučuje de facto Vlada, i to zato što u poslovniku Saboru stoji da u slučaju epidemije koju proglašava Vlada, predsjedništvo Sabora, gdje parlamentarna većina ima većinu, odlučuje o tome da Sabor odlučuje po tim pravilima kako sam ih ukratko opisao”, objasnio je Gardašević.
#related-news_0
“I to bez ograničenog trajanja, dok traje epidemija”, naglasio je:
“To je po meni najeklatantniji primjer poremećaja nadležnosti između zakonodavne i izvršne vlasti. Smatram to jako lošim, smatram to neustavnim i da bi o tome Ustavni sud trebao hitno odlučivati.”
Rekao je da je to posebno bitno zato što “smo u redovnom, a ne u izvanrednom stanju, kako se tvrdi”, te je zaključio da “u Hrvatskoj ima dosta dvorana u koje se može smjestiti 151 zastupnik”.
“Sabor po našem Ustavu nadzire rad Vlade, on može opozvati Vladu. Saboru treba dati mogućnost pune kontrole nad izvršnom vlasti”, rekao je još Gardašević, “rekao sam vrlo jasno, mislim da je to neustavno.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
