Specijalist iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac u Zagrebu Saša Srića objašnjava da uoči jeseni, uz povećan broj oboljelih, oboljeli umiru nešto češće, da među njima češće ima mladih, a navodi i primjere umrlih, koji su prije zaraze koronavirusom bili naizgled savršeno zdravi. Nekim "hrvatskim Bergamom" ne želi plašiti, ali...

Otkad primjećujete, odnosno kad ste naslutili da će broj umrlih od covida-19 rasti?

Govorimo o virusu koji je još uvijek relativno nepoznat, bez obzira što još učimo o njemu, mnogi se iznenađuju i kažu, tada se Stožer opredijelio za lockdown, bilo je puno manje zaraženih, a sada to ne radite kada je broj zaraženih triput veći. Tada smo naprosto znali jako malo, to je bila jedna nepoznanica. Dandanas mi kliničari i znanstvenici beskrajno radimo na ispitivanju toga, ali još uvijek ne znamo kako će se to ponašati. Govoreći o broju zaraženih koji se povećava, mi smo za ljeto očekivali znatno manju brojku. Tu je dobrim dijelom kumovalo i to što smo se previše opustili. Krenimo od otvaranja granica za turizam, što dijelom jest išlo u političke svrhe, iako je Stožer puno stvari napravio dobro, do turizma, jer smo morali nastaviti ekonomski živjeti…

Da se nismo otvorili turizmu imali bismo štete na drugoj strani, i to u ljudskim životima?

Točno tako. Ali, puno ljudi je zaboravilo na mjere poput distance, maski, pranja ruku. Jedan od većih, glavnih, bitnih uzroka zaraza su i noćni klubovi, koje po meni nije trebalo samo ograničiti, nego ih je u ovakvim okolnostima trebalo zatvoriti.

Koliko je ispravan dojam da je sada linija uspona broja umrlih strmija nego što je bila proljetos?

Naravno da je. Imamo veći broj oboljelih, pa je za očekivati i veći broj umrlih. U zadnje vrijeme se događa da imamo sve više oboljelih, pa je za očekivati da će biti i veći broj smrtnih ishoda. Ranije je bila fama da su to bili stariji ljudi, a danas od šest umrlih, imamo da su to sve ljudi od srednje do, ne bih rekao izrazito mlade, ali nešto mlađe dobi.

Znači, postoje razlike u dobi umrlih i njihovom komorbiditetu danas u odnosu na proljetos.

Svakako. Virus nije mutirao, ali kako se pojavio u većem broju populacije, izaziva i drugačiju kliničke slike. Proljetos su to najčešće bili respiratorni infekti, komplikacije zbog kojih su završavali na respiratorima s obostranom pneumonijom i vrlo ružnom radiološkom i kliničkom slikom. Nije točno da su to uglavnom ljudi starije životne dobi. To su većinom ljudi s komorbiditetima. Ali, bilo je nekoliko ljudi koji su bili, kako se činilo, punog zdravlja, ne zaboravljajući pretilost, koja je također veliki rizični faktor.

A sad?

Jedna od kliničkih slika koja se ljeti pojavila su enterokolitisi, dakle proljevi i povraćanje i ona dva simptoma koja često spominjemo kako covid razlikovati od gripe, gubitak osjeta mirisa i okusa. Postoje neke studije vani o kliničkim slikama, i to i kod mlađe populacije, s trajnim oštećenjima srčanog mišića. Da, danas umire više mladih ljudi nego prije.

Je li danas postotak umrlih među oboljelima viši nego proljetos?

U ovom trenutku na 100.000 stanovnika imamo četiri umrla, otprilike. Postotak danas je sigurno za 20-ak posto viši od onoga iz lockdowna. Govorimo o zadnjem periodu od nekih tri tjedna.

Kako bi se smrtnost mogla razvijati kako budemo ulazili dalje u jesen i zimu?

Jako je bitno da broj oboljelih sada počne opadati kako bismo spremniji dočekali jesen. Kao kliničar smatram da će broj rasti, jer će ljudi više boraviti u zatvorenim prostorima. U jesensko i zimsko doba klinički tijek bolesti je uvijek teži, tako da je za očekivati i da će porast mortaliteta biti veći. Iako, s ovim virusom je sve nepredvidivo.

Jeste li zabrinuti da bi zdravstveni sustav tada mogao doći pod neodrživ pritisak?

Zato stalno i pozivam ljude da se pridržavaju mjera. Vjerujem da ćemo uspjeti izdržati. Trebali bismo imati dovoljno respiratora.

Imamo li dovoljno osoblja za skrb o ljudima na respiratorima?

E, broj ljudi je ono što nas, neću reći brine, ali nas vodi k tome da moramo čuvati ljudstvo. Primarna zaštita je već u velikim problemima, manjak je liječnika. Liječnici koji rade u bolnicama imaju veliki broj dežurstava, poprilično smo opterećeni. Trebat ćemo sačuvati zdrave liječnike, zdrave medicinske sestre i cijelo zdravstveno osoblje, da imamo dovoljno vremena za odmor, a i da se čuvamo i pazimo.

Kako je potres u Zagrebu utjecao na bolničke kapacitete KPB-a Jordanovac?

Nakon potresa uz veliku brigu i odličnu organizaciju na čelu s akademikom Samaržijom mislim da radimo odličan posao u teškim uvjetima. Naravno da se kapacitet bolničkih kreveta smanjio, od 150 koliko smo imali, sada možemo ponuditi oko 30, što je puno manji broj. To je dugoročniji problem. Naravno da se ide na gradnju nove bolnice, jer mi smo najjača ustanova repiratorne medicine u Hrvatskoj.

I šire.

Apsolutno i šire. Bit će ovaj period težak. Pacijente ćemo zbrinjavati kod nas koliko možemo.

Dulje vrijeme se vidi da Split prednjači po broju oboljelih i po broju umrlih, posebno u odnosu na broj stanovnika. Prijeti li Splitu da tijekom jeseni ili zime postane novi “Bergamo” ako se nešto ne promijeni u načinu pridržavanja mjera?

To je nešto čime ne želimo ljude plašiti, ali ih moramo upozoravati da počnu situaciju doživljavati ozbiljno. Jer nastavi li se s ovim trendom pozitivnih slučajeva, nećemo moći očekivati tako prekrasnu situaciju. Moramo misliti i na zdravstveni sustav, koji je u Splitu u jednom trenutku bio opterećen unatoč svom trudu. Postoje naznake trenda širenja i prema ovim sjevernijim županijama, ali to je još teško sa sigurnošću reći. Ostavimo vremenu da vidimo.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.