Europska komisija je u srijedu predstavila dugoočekivani Pakt o migracijama i azilu, koji bi trebao zamijeniti dosadašnji sistem koji je izazivao velike nesuglasice i podjele među državama članicama.
Boce vode, energetska pića, slatkiši, instant kava i juha, čarape. To se nalazi u ruksaku migranta iz Afganistana Umera Attala nalazi se u Velikoj Kladuši i koji je fotografu Pixsella Arminu Durgutu pokazao što nosi sa sobom dok osmi put pokušava prijeći hrvatsku granicu u potrazi za boljim životom. Attal je na putu već tri godine.
Nakon više od četiri godine statusa quo, Europska komisija napušta ideju obaveznih kvota za migrante, tj. one države koje to ne žele više ih neće morati primati. Dugoočekivani prijedlog EK predstavljen je kasnije od očekivanog zbog pandemije koronavirusa, a državama članicama omogućio bi da izaberu hoće li migrante primiti ili preuzeti obavezu da one kojima je azil odbijen vraća u matične države.
Von der Leyer: Stari sistem više ne funkcionira
“Migracije su složeno pitanje, stari sistem više ne funkcionira. EU mora prijeći s ad hoc rješenja na predvidljiv i pouzdan sistem. Novi pakt nudi novi početak i novu ravnotežu između solidarnosti i odgovornosti. Nije pitanje hoće li zemlje članice pomoći, nego kako će pomoći. Moramo pronaći održiva rješenja za migracije”, rekla je Ursula Von der Leyen, dodajući da je požar u izbjegličkom kampu Moria na grčkom otoku Moria bio “oštro upozorenje”.
Kako piše Guardian, svakoj državi trebalo bi biti dodijeljeno – pod uvjetom da primi migranta ili osobu koja je spašena u Mediteranu – 10.000 eura po osobi. Navedeno će se financirati iz budžeta EU-a. Ali u koraku koji predstavlja raskid s tradicijom, niti jedna država neće morati biti obavezna primati migrante.
VEZANE VIJESTI
Europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson kazala je kako naglasak na vraćanje u matične države predstavlja činjenicu koliko se stvarnost promijenila od 2015. godine. “Moramo se nositi sa stvarnom situacijom, a ne sa situacijom koju ljudi imaju u svojim glavama”, kazala je tako Johannson skupini reportera, piše Guardian.
U 2019. godini 491.200 ljudi moralo je napustiti EU; 29 posto njih je vraćeno u matične države. Johansson je kazala kako “100 posto vraćanja možda nije izvedivo”, ali da “postoji značajno više prostora za poboljšanje”.
Komisija će također imenovati koordinatora koji bi trebao državama članicama pomoći s ovim pitanjem. Ako se neka zemlja na vanjskim granicama nađe pod povećanim migrantskim pritiskom, ona može zatražiti “aktiviranje obavezne solidarnosti” o čemu bi odlučivala Europska komisija.
Komisija bi zatim procijenila koliko osoba treba preuzeti iz te zemlje, a ostale zemlje članice moraju dati svoj doprinos sukladno svojoj ekonomskoj snazi i broju stanovnika. Međutim, one po novom prijedlogu mogu birati između primanja migranata i preuzimanja obveze vraćanja migranta koji nemaju pravo na azil u EU-u ili mogu pomoći u izgradnji prihvatnih centara.
Europska unija već godinama zatvara oči
Oxfam je Bruxelles optužio da popušta vladama koje se protive migrantima. “Komisija je podlegla pritisku vlada čiji je jedini cilj smanjiti broj ljudi koji dobiju zaštitu u EU-u”, kazala je Marissa Ryan iz Oxfama, a prenosi Guardian.
Antonia Pindulić iz Centra za mirovne studije u Hrvatskoj, navodi kako Europska unija na ovaj dugogodišnji problem ne odgovara solidarno, već godinama zatvara oči.
“Građani i građanke Europske unije, cijela Europa, a posebno izbjeglice koje se nalaze unutar granica EU i oni koji su zapeli na njenim obodima, već godinama čekaju novu migracijsku politiku EU. Već godinama Europska unija ne odgovara solidarno i zatvara oči pred kršenjima ljudskih prava izbjeglica i drugih migranata koje su postale dio sustavnih praksi neke od njezinih država članica.”
#related-news_0
“Novi Pakt o azilu i migracijama šansa je da EU adresira nedostatke koje ugrožavaju živote i dostojanstvo tisuća ljudi na njezinim granicama i unutar njezina teritorija”, kažu u CMS-u.
Da se od novog Pakta puno očekivalo govori i priopćenje Europske konfederacije sindikata (ETUC) obavljeno u srpnju u kojem se navodi bi Pakt trebao biti ambiciozan i temeljen na lekcijama koje smo naučili iz krize s kojom se suočavamo te kako bi trebao donijeti dugoročnu strategiju nošenja s njom.
Iz ETUC-a su tako zatražili da države članice EU-a hitno postignu zajednički dogovor o pravilima azila koji će se temeljiti na principima međunarodnog azila, ljudskih prava, solidarnosti i zajedničke odgovornosti. Također su zatražili da novi plan cilja specifične probleme s kojima se suočavaju migranti, tražitelji azila i izbjeglice.
Poštivanje ljudskih prava nije kvantna fizika
Do toga, međutim, nije došlo. Kako nam kažu iz CMS-a, “prema prvim čitanjima prijedloga tog Pakta, Europska komisija je propustila iskoristiti šansu da stavi u središte migracijskih politika solidarnost i ljudska prava. Ponovo su pojedinačni interesi stavljeni ispred temeljnih vrijednosti EU, stavljeni ispred života i sigurnosti.
S obzirom na ovaj Pakt, 40 organizacija diljem Europe, među kojima je i Centar za mirovne studije ističu kako poštivanje ljudskih prava nije kvantna fizika i upozoravaju da je nužno da se odredbe propisane međunarodnim pravom budu najprije uvrštene u ovaj pakt, a onda i poštivane u praksi.
Iako Europska komisija nije adekvatno odgovorila na ovu potrebu, kao organizacije zahtijevamo to od Europskog parlamenta i Vijeća EU u daljnjem legislativnom procesu”, navode iz CMS-a.
Are You Syrious: Mnogo nedovoljno jasno definiranih mehanizama
“Mnogo je detalja u novom Paktu koje moramo detaljnije proučiti, kao i mnogo nedovoljno jasno definiranih mehanizama za koje se bojimo da ostavljaju prostor manipulacijama”, kazala nam je Tajana Tadić iz udruge Are You Syrious?.
Iako pozdravljaju što je Komisija “prepoznala potrebu za skraćivanjem vremena čekanja na ulazak u proceduru odobravanja međunarodne zaštite, što je posebno važno u kampovima poput notorne Morie, na prenapučenim grčkim otocima, kao i najavu solidarnije raspodjele odgovornosti prema tražiteljima azila unutar EU”, s druge strane ih brine najava “nastavka financiranja despotskih režima kako bismo spriječili dolazak novih izbjeglica, te snažan fokus na vraćanje ljudi u njihove matične zemlje”.
#related-news_0
Povjerenica Johansson jučer je izbjegla odgovoriti na pitanje što će se dogoditi ako više država odabere sponzorirati povrate nego primiti izbjeglice, upozorava Tadić, a za hrvatski kontekst kao pogotovo važnu ističe činjenicu da tijekom jučerašnje prezentacije dvaput naglašena potreba za zaustavljanjem ilegalnih protjerivanja (tzv. pushbackova) čime je jasno, smatra Tadić, dano do znanja da je Komisija itekako svjesna što se događa na našim granicama.
“Opći dojam je da je ovo jedan set kompromisnih dokumenata s mnogo kompromisnih rješenja, a kako će ona biti provedena u praksama pojedinih zemalja, ostaje vidjeti”, kaže Tadić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
