Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić gostovala je Newsroomu gdje je komentirala retoriku predsjednika države Zorana Milanovića, te općenito pojavu seksizma u društvu.
“To puno govori o njemu u periodu kad je bio premijer i primao četiri godine izvještaje Ureda pravobraniteljice i podržavao takva izvješća koja su slana u parlament i koja su podržavana. Djela govore za sebe i sve organizacije civilnog društva koje se javljaju, dovoljno govore koliko je ova institucija napravila po pitanju ravnopravnosti i otvorila pitanja u područjima o kojima se nije dovoljno govorilo. U ovih osam godina mog mandata prošle su tri vlade i bila su tri saziva sabora, tri ureda predsjednika, sve smo te institucije opsluživali s informacijama koje se nalaze na jednom mjestu za slaganje njihovih izvješća, govora i aktivnosti na međunarodnoj i regionalnoj razini.Ne bih htjela govoriti o tome koliko je institucija pravobraniltejice napravila u posljednjih nekoliko godina, mislim da djela govore dovoljno”, kazala je Višnja Ljubičić na prozivke premijera Zorana Milanovića.
VEZANE VIJESTI
Podsjetimo, danas je predsjednik Zoran Milanović sudjelovao na komemoraciji u povodu obilježavanja 78. obljetnice talijansko-četničkih zločina u zaleđu Omiša, nakon čega je dao izjavu novinarima.
U izjavi se dataknuo saborskih zastupnica Dalije Orešković i Marijana Puljak, udruge B.a.B.e i rada Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za koju je kazao kako se ne može jednostavno ni sjetiti njena imena.
“Drago mi je da se javila pravobraniteljica. Postoje ljudi koji obnašaju pa dosta važne javne funkcije, a da vi, a i ja kao predsjednik džrave, u prvi mah se nisam mogao sjetiti imena. Zove se Višna Ljubičić. Znate od kada j na toj dužnosti? Izabrana je krajem 11. mjeseca 2011. godine, par tjedana nakon što sam ja postao premijer. Onda je osam godina radila svoj posao, toliko da stvarno ne znam kako se zove.
U prosincu 2019. godine dobila je još osam godina mandata, o vašem trošku. Opet nekako po izborima. Njezin posao je da reagira u ovakvim situacijama, dobro. Ja joj kažem da nisam nikoga uvrijedio. Želiš da te se tretira kao Amazonku? Onda budi spremna na to”, kazao je danas predsjednik Milanović.
Retorika u javnom prostoru
Ljubičić je otkrila da osobno nije imala kontakte s premijerima, ali su imali kontakte s timom osoba koje rade u krugu kabineta predsjednika Vlade.
#related-news_0
Komentirajući izjavu predsjednika države koji je rekao da nikoga nije uvrijedio, rekla je: “Posao saborskih zastupnika je ukazivanje na društvene nepravilnosti i njihovo pravo je da rade to kako misle da treba. Argumentirana rasprava je poželjna. Svaka komunikacija koja ide na osobnu razinu i difamacija osobe temeljem spola je nešto na što ja kao predstavnica institucije trebam reagirati. Radi se o seksizmu, izvlačenju iz konteksta riječi narikača koja se koristi za žene u određenoj situaciji i prema ženama koje se želi omalovažiti u obavljanju posla. Treba naglasiti da se seksizam danas u dovoljnoj mjeri ne shvaća ozbiljno ili ne razumije u društvu. 2002. godine Vijeće Europe pozvalo je države članice da se seksizam kao najčešći oblik diskriminacije prema ženama sankcionira i da se stavi na jednaku razinu s rasizmom.”
Dodala je da Milanovićeve izjave idu na osobnu razinu i korištenjem dobi i obiteljskog statusa što i proširuje priču vezano uz osobnu razinu razračunavanja. Naglašava da takve poruke mogu dovesti do devijacija u društvu:
#related-news_0
“Seksizmi i ovakva retorika kojom se omalovažavaju žene temeljem spola, dovodi do ostalih devijacija u društvu, obiteljskog nasilja i drugih oblika nasilja. Političari koji su na visokim pozicijama, moraju voditi računa o retorici u javnom diskursu jer su važne poruke koje šalju, posebno mladim ljudima.”
“50-85% političarki doživljavaju neki oblik napada”
Naglasila je da su političarke u većem fokusu javnosti i to uglavnom zbog stila odijevanja. “Osobni stil nije od javnog interesa, trebalo bi se više baciti na sadržaj onoga što govore”, rekla je i dodala: “Problem napada na političarke, korištenje seksizama, javne osude, prijetnje, procjenjivanje njihovih stavova, prepoznato je na razini EK. Oko 50-85% političarki u nacionalnim parlamentima doživljavaju neki oblik napada, psihičkih, fizičkih, seksualnih, pa i prijetnje smrću.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
