Samoizolaciju u Hrvatskoj najvjerojatnije će uskoro skratiti s četrnaest na deset dana, po uzoru na niz drugih europskih zemalja. Svojevrsna najava te promjene čula se proteklog tjedna na sastanku eksperata u Ministarstvu zdravstva.
Prošlog je mjeseca na deset dana skraćena izolacija za potvrđeno zaražene asimptomatske osobe i one s blagim kliničkim slikama bolesti, uz objašnjenje da zaraznost prestaje nakon osam, devet dana. Za razliku od potvrđeno zaraženih, njihove kontakte ostavili su u četrnaestodnevnoj samoizolaciji uz obrazloženje da inkubacija traje do 14 dana.
“Neke su zemlje skratile trajanje samoizolacije i na sedam dana, što je presmiono. Međutim, rezidualni rizik kod onih koji će prema Gaussovoj krivulji razviti bolest nakon deset dana od kontakta s virusom, prema nekim izračunima u Sloveniji, jest deset posto, a prema našim računanjima to je između šest i devet posto”, kazao je Večernjem listu dr. Miroslav Venus, predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva.
VEZANE VIJESTI
Određeni rizik dakle postoji, ali nema idealnog rješenja, a pritisci su sve veći. Samoizolacije (od kojih većina ne rezultira bolešću) širenjem virusa iz dana u dan su sve masovnije, a to vodi u blokadu gospodarskih aktivnosti. Ljudi taje kontakte i epidemiolozi se iscrpljuju ispitujući ih gdje su bili kojeg dana, koliko dugo su se s nekim zadržali i na kojoj udaljenosti, pritom trpeći razne neugodne situacije, a sve bez slobodnih dana i bez perspektive koliko će to neodrživo stanje trajati. Epidemiološko društvo zbog svega je Ministarstvu zdravstva ponovilo zahtjeve koje su im uputili krajem kolovoza.
“Tada smo tražili da se o njima razmisli, a sada su ti zahtjevi, da tako kažemo, ponovno na stolu i tijekom vikenda o njima smo uime Društva raspravljali s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo – kazao je dr. Venus. Epidemiolozi naime traže da se o kontaktima potvrđeno zaraženih umjesto epidemiologa brinu obiteljski liječnici, osim ako je riječ o zaposlenima u zdravstvenom sustavu i u domovima za starije i nemoćne.
“Zbog lokalne transmisije bolesti, predugog trajanja postupka pronalaženja kontakata zaražene osobe, iscrpljivanja epidemiologa i radi učinkovitijeg rada, epidemiolozi bi se trebali baviti isključivo oboljelima, a o kontaktima se trebaju brinuti liječnici obiteljske medicine. Ipak je epidemiologa stotinu u državi, a obiteljskih liječnika više od 2000 i svaki osiguranik bi trebao imati izabranog liječnika”, kaže dr. Venus, inače i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Virovitičko-podravske županije i član tamošnjeg Stožera civilne zaštite.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
