Nakon zabilježenog rekordnog broja zaraženih, Slovačka planira testirati na koronavirus sve svoje stanovnike starije od deset godina, objavio je slovački premijer Igor Matovič. Tim povodom za Global Fokus razgovarli smo s Michalom Vašečkom, sociologom, direktorom Bratislava Policy instituta o situaciji u Slovačkoj.

Vidjeli smo da Slovačka, Češka i druge zemlje istočne Europe bilježe porast oboljelih od koronavirusa, no vaš je premijer dao zanimljiv prijedlog: testirati cjelokupno stanovništvo. Što je tomu razlog i što se zbiva u pogledu tog njegova prijedloga?

Tako je, slovački premijer Igor Matovič najavio je testiranje cjelokupnog stanovništva tijekom vikenda. Trenutačno dobivamo sve moguće pojedinosti i znamo da će testiranja najvećim dijelom provoditi slovačka vojska. To ćemo obaviti najvjerojatnije zato što su brojke u Slovačkoj prilično loše. Tijekom prvog vala Slovačka je bila među zemljama koje ne samo da su imale relativno dobre rezultate nego smo bili i među najboljima u regiji. Trenutačno nažalost idemo stopama Češke. Premijer i mnogi stručnjaci ovo testiranje smatraju prekretnicom, a spriječit će i potpuno zatvaranje jer ako ne uspije, Slovačka, kao i nažalost mnoge druge zemlje, vjerojatno će krenuti u zatvaranje kakvo smo nedavno vidjeli u Izraelu.

Kako kanite testirati pet i pol milijuna ljudi? Testiranje je dobrovoljno, ali koja ideja stoji iza toga?

Slovačka ima 5,4 milijuna stanovnika. Dakako, testirat ćemo samo one starije od 10 godina. Ali kao što ste i rekli, sve će biti dobrovoljno, što je zafrknuta stvar u vezi cijele priče o testiranju. Ponavljam, situacija je veoma slična onoj u Hrvatskoj i mnogim drugim zemljama srednje i istočne Europe. Neki zapravo govore da covid-19 uopće ne postoji, drugi kažu da je riječ o zavjeri farmaceutskih tvrtki te odbacuju bilo kakve mjere koje vlada uvodi. Treći pak govore da ih nije strah. A mnogi će nažalost reći, a to i vidimo na Facebooku i drugim društvenim mrežama, da se ovo pretvara u referendum o vladi Igora Matoviča jer su vrlo nezadovoljni njegovim relativno kaotičnim stilom vladavine. Posljedično tomu, vjerojatno se neće testirati cjelokupno stanovništvo, najvjerojatnije samo polovica ili u najboljem slučaju dvije trećine stanovništva.

Spomenuli ste premijera… Zapravo je nov premijer, izabran početkom ove godine. Njegova je vlada prisegnula u ožujku. Dakle, posrijedi je takoreći “covid-vlada”. Prije nekoliko dana vidjeli smo uznemirujuće prizore prosvjeda pred zgradom vlade u Bratislavi u kojima su sudjelovale neke navijačke skupine, pripadnici ekstremne desnice… Vidjeli smo djecu od koje su tražili da izvikuju psovke na račun premijera. Tko su ti ljudi? Prije samog razgovora spomenuli ste neke procese u Slovačkoj koje možemo vidjeti i u drugim zemljama… Tko su ti ljudi pred zgradom vlade i možete li to staviti u korelaciju s premijerovim mandatom?

Istina, vlada Igora Matoviča preuzela je vlast u trenutku kad je u Slovačkoj zabilježen prvi slučaj covida-19. Ova se vlada sastoji od četiri političke stranke. Općenito govoreći, posrijedi je vrlo heterogena i nesuvisla vlada koju sačinjavaju poprilično konzervativne i liberalne stranke. Ujedinjava ih pokušaj da nadvladaju oligarhijsko nasljeđe 12-godišnje vlade bivšeg premijera Fica. Dakle, iza cijele je priče pokušaj da se Slovačka pretvori iz svojevrsne mafijaške države, “otete” države, u istinsku liberalnu demokraciju. Ruku na srce, nisu pretjerano uspješni, između ostalog, i zbog koronakrize, to valja napomenuti. Ali i zbog vrlo kaotičnog stila vladavine premijera Matoviča. Općenito govoreći, držim da ovu vlast ne možemo ocijeniti kao neuspješnu, ali, nažalost, premijerov politički stil i komunikacija budućnost ove koalicije zapravo stavljaju pod znak upitnika.

Samo da vas nakratko prekinem… Nakon što je izabran, rekli ste nešto zanimljivo. Na neki ste način upozorili da je premijer ljutnju društva počeo transformirati u klasni rat. Što to znači?

Problem je krenuo već na početku, s covidom-19. Počeo je stigmatizirati različite segmente društva, pripadnike više srednje klase, čak i srednje klase. Uskoro je postalo veoma jasno da je premijer niskih slojeva društva. Iako je prilično konzervativno orijentiran, počeo je rabiti terminologiju koje se sjećamo iz komunizma, kakvu su rabili marksisti i lenjinisti. To je bilo vrlo zanimljivo jer je vjerojatno prvi slovački premijer koji je u isti mah vrlo antiintelektualistički, antielitistički i antiekspertno orijentiran. Neki prijašnji premijeri zauzimali su veoma antiintelektualistički stav, ali nikako nisu bili antiekspertno nastrojeni. Međutim, on simbolizira revolt protiv racionalnosti i, rekao bih, ekspertnih sustava. Dakle, sada ima popriličnu potporu nižih društvenih klasa, onih koji su manje obrazovani. Takozvana državna elita veoma se srami načina na koji nastupa.

A tko su ti ljudi koji prosvjeduju pred zgradom vlade?

Mahom su posrijedi huligani iz radova nogometnih navijača, no podsjetit ću vas da mnogi od njih podržavaju, a neki su čak i članovi Narodne stranke – Naša Slovačka, koja je, da skratim priču, fašistička i neonacistička stranka. Namjerno ne govorim o stranci krajnje desnice jer pod krajnjom desnicom vrlo često podrazumijevamo čak i vrlo konkretne stranke u Francuskoj, Italiji, čak i u Hrvatskoj. No ovo je neonacistička stranka. Ti su ljudi 2016. godine ušli u parlament, a 2020. ponovno su izabrani, za razliku od Zlatne zore u Grčkoj. U principu dovode u pitanje legitimitet sustava liberalne demokracije koji je Slovačka počela graditi nakon studenog 1989. godine. Spremni su Slovačku pretvoriti u svojevrstan korporativni sustav, veoma sličan onom kojeg se sjećamo iz doba Mussolinija. Njihove su politike zapravo vrlo slične onima koje pamtimo iz talijanske povijesti.

Prošlog je tjedna g. Kotlebu, njihova čelnika i bivšeg zastupnika u parlamentu, sud proglasio krivim za širenje nacističkih ideja. Spomenuli ste slučaj Zlatne zore u Grčkoj, ali sada po cijeloj Europi gledamo kako takve stranke ulaze u parlament, okupljaju pristaše i u konačnici završavaju s ovakvom sudbinom. Mislite li da se to poput bumeranga može vratiti ili pak ne?

Iskreno govoreći, određivanje kazne zatvora g. Kotlebi, a presuda još nije pravomoćna jer je mora potvrditi Vrhovni sud, ne možemo smatrati krajem Narodne stranke – Naša Slovačka. Ovo je tek prva i prilično pozitivna naznaka toga da se slovačko pravosuđe napokon počelo baviti ovom situacijom. Ponovit ću: ta stranka postoji isključivo zahvaljujući prilično alibističkim i problematičnim odlukama vlada od 2008., 2009. godine, kada je ova stranka i dalje bila veoma mala i beznačajna. Uživala je potporu 0,15 % građana Slovačke. Dakle, bila je sasvim marginalna. No nekoliko, prema mojem mišljenju, glupih i alibistčkih odluka slovačkih sudaca pružilo im je priliku za uspon, a nakon 2016. praktički je bilo prekasno jer su uspjeli ući u parlament. Dakle, ovo je prva naznaka da mogu biti kažnjeni, da su njihove aktivnosti kažnjive. Jer, ponovit ću, u prošlosti je bilo nekoliko slučajeva kada su različiti ekscesi ove stranke završili bez gotovo ikakvih posljedica. Sud je u principu rekao da se time ne želi baviti. A Vrhovnom je sudu podnesen i zahtjev za raspuštanje ove stranke, no sud je rekao da ne može raspustiti stranku na temelju prijedloga glavnog državnog odvjetnika. Moram reći, a to će biti posljednja rečenica o tome, da je glavni državni odvjetnik prema mišljenju brojnih stručnjaka pripremio veoma problematičan i slab materijal. Da sam sudac Vrhovnog suda, donio bih istu odluku – da ih se ne može raspustiti.

Kad govorimo o situaciji u vezi s koronavirusom i onoj prije toga, u zemljama Višegradske skupine imali smo određen trend… Sada vidimo da novac EU-a mora biti povezan s poštivanjem vladavine prava. Prijelomni trenutak u nedavnoj slovačkoj povijesti bilo je ubojstvo novinara Kuciaka te njegove djevojke i suradnice. Svi su mislili da bi to mogla biti prekretnica za mijenjanje ove povezanosti korupcije i visoke politike, što nije imanentno samo za Slovačku, tomu smo svjedočili i u Hrvatskoj te drugim zemljama. Mislite li da je Kuciakovo ubojstvo promijenilo stvari i prema vašim procjenama, kako će koronakriza utjecati na vladavinu prava nakon što sve ovo prođe?

Kao prvo, ubojstvo Kuciaka i njegove zaručnice Kušnírove uvelike je promijenilo Slovačku. Cijela mlađa generacija u Slovačkoj to je prvenstveno doživjela kao napad na njih same. To uvelike oblikuje njihov identitet. Bila je to kap koja je prelila čašu i ljudi su rekli “što je previše, previše je.” Netko nam je sustavno pokušavao oteti državu, u državi je postojala mafija koja upravlja zemljom i bilo im je dosta. Isto se događa i u mnogim drugim zemljama, ne zaboravimo Bugarsku ili čak Srbiju. Dakle, Slovačka nikako nije jedinstvena. To je srušilo Ficovu, a poslije i Pellegrinijevu vladu te je dalo priliku za formiranje aktualne vlade. Moram priznati da je u mnogo pogleda došlo do vrlo vidljivih promjena koje se zasigurno ne odvijaju onako brzo kako smo se nadali, ali ipak su vidljive. Navest ću vam primjer… Ustavni je sud prije godinu dana u principu bio paraliziran, a sada relativno dobro funkcionira. Vrhovni sud bio je duboko problematična institucija na čije su djelovanje oligarsi imali velik utjecaj, što više nije slučaj. Državno sudbeno vijeće, u principu neovisno sudačko tijelo, bilo je izuzetno problematično prije dvije godine, a sada relativno glatko funkcionira. Došlo je do vidljivih promjena u policiji koja praktički svaki tjedan provodi uhićenja raznih kriminalaca. Nikad u povijesti Slovačke nismo svjedočili nečem takvom. Dopustite da posjetim vas i gledatelje u Hrvatskoj da je u pritvoru trenutačno više od 15 sudaca koji očekuju presude. Katkad u šali kažemo da je u Slovačkoj u zatvoru već više sudaca negoli ih ima u ostatku Europe. Dakle, postoje vidljive promjene. Ruku na srce, dvije stvari cijelu priču čine problematičnijom i usporavaju procese… Prva je covid-19. I druga, moram ponoviti, vrlo kaotičan stil vladavine premijera Igora Matoviča, koji možda ima vrlo dobre namjere u ovom pogledu, ali njegov je stil vrlo provokativan i gubi potporu koalicijskih partnera, ali i u očima građana.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.