Kosta Bovan, docent s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, objasnio je za N1 što stoji u korijenu radikalizacije društva i gdje je granica između radikalnog i terorističkog radikalnog potencijala.
Prvo je pitanje bilo ako su najnoviji napadi u Francuskoj očito terorizam, je li onda teroristički čini i napad automatskim oružjem na Markovom trgu?
VEZANE VIJESTI
“Iako nema uvriježene definicije teorizma, često smo skloni nekakav nasilni čin koji je u skladu s nekakvim našim stavovima, opravdati, dok čin koji je napravljen u političke svrhe s kojima se ne slažemo, skloni smo nazvati terorizmom. Međutim, ako ogolimo događaje u SAD-u, Francuskoj i u Hrvatskoj, riječ je o politički motiviranom nasilju, o nasilju koje ima političku svrhu. U tom smislu ovaj napad na Markovom trgu jest oblik terorizma”, konstatirao je Bovan.
“Dublje je pitanje je li riječ o istim ili o sličnim procesima koji su prethodili tom terorizmu. Ako pitate znanstvenike koji se bave ovom temom, posebno nakon 9-11, uveden je koncept radikalizacije, to jest postepenog mijenjanja stavova, pa i ponašanja građana, određenih pojedinaca, koji se sve više identificiraju s određenim političkim ciljevima, do te mjere da osjećaju moralnu potrebu djelovanja, koje može, ali i ne mora, uključivati i nasilne ispade”, objasnio je.
#related-news_0
Istaknuo je potom gdje se točno događa radikalizacija građana:
“Ono na što se treba fokusirati je lokalni kontekst. Jedan izvještaj instituta iz Belgije na ovu temu kaže da nasilna radikalizacija uvijek lokalna. Taj kontekst u Hrvatskoj znači dvije stvari, razumijevanje makrotrendova, znači širih trendova, ali i razumijevanje mikrotrendova. Na razini makrotrendova, kad se fokusiramo na mlade posljednjih godina, a to anketna istraživanja pokazuju stlano, vidimo povećanje nezadovoljstva demokracijom, gubljenje vjere mladih u demokratske principe.”
Naveo je da je riječ o izrazito visokom nezadovoljstvu i izrazito niskom povjerenju u političke institucije, prvenstveno u Sabor, Vladu i političke stranke, a istodobno u rast vjere u autoritarnost:
“Stav da nam treba snažni vođa koji će lupiti šakom i ideja da seksualne i nacionalne manjine imaju prevelika prava.”
#related-news_0
Rekao je da se pokazalo da je riječ o konceptu koji definitivno pokazuje radikalizacijski potencijal, te da to nezadovoljstvo demokratskim procesurama i instituacijama raste zadnjih 20 godina.
“Na lokalnoj razini… oblici radikalizacije ponašanja odvijaju se u malim zajednicama. Osoba se radikalizira u okviru malih skupina, bilo uživo ili online. Najčešće je riječ o mladim muškarcima koji iz određenih razloga, ekonomskih ili drugih, gube smisao, ne razumiju ili teško razumiju svijet oko sebe i svoju ulogu u svijetu. Nailaze na različite skupine koje im nude jednostavna rješenja za razumijevanje svijeta i pronalaženje njihove uloge u cijeloj priči. Postepeno prihvaćanje te uloge ima politički cilj i potencijalno nasilje. Za Hrvatsku je problem sve veće pravdanje nasilja”, kazao je, podsjetivši da niz napisa građana po društvenim mrežama poslije osvetničkog pohoda mladića u Splitu, odnosno najnovijeg, kako je objasnio, terorističkog čina na Markovom trgu.
Sljedeće pitanje u studiju bilo je postoji li doista u kontekstu radikalizacije koja vodi u nasilje osim radikalne desnice i radikalna ljevica.
#related-news_0
“Uperivanje prsta u radikalnu ljevicu je paralalelan proces relativizaciji NDH u odnosu na partizanski pokret, odnosno fašizma u odnosu na antifašizam. Meni se ne čini da postoji ekstremna ljevica u Hrvatskoj. Eventualno možemo govoriti o ekstremnoj ljevici u okvirima kritike i želje za promjenom kapitalističkih struktura”, objasnio je i dodao:
“Nigdje nisam vidio poziv na neki nasilni čin koji u pozadini ima lijevu opciju.”
Samo po sebi, objasnio je dalje, radikalno je isprazna opcija, koja tek s određenim političkim kontekstom dobiva svoj konačan oblik koji na određeni način utječe na društvo.
“Možete biti i radikalni demokrat, nemojte zaboraviti niti tu poziciju”, podsjetio je:
“Radikalnost ne mora nužno sama po sebi značiti nešto loše. Loše je kad uključuje nasilje i nedemokratske procese.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
