Zvonimir Savić, posebni premijerov savjetnik za gospodarska pitanja, komentirao je u Newsroomu danas predstavljen dokument Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. Istaknuo je da se radi o dugoročnom i strateškom dokumentu koji se dugo vremena radio jer određuje prioritete razvoja Hrvatske idućih desetak godina.
“Ovaj dokument daje smjer i postavlja ciljeve koji se moraju ispuniti. U njemu se dosta konkretno navodi gdje smo trenutno po nekim pokazateljima, a gdje želimo biti 2030. Zato su definirana četiri ključna razvojna smjera sa 13 strateških ciljeva”, rekao je Zvonimir Savić i dodao:
VEZANA VIJEST
“To je ostvarivo. Na 65% prosjeka razvijenosti EU smo ako pogledamo BDP po glavi stanovnika. Prije ove covid krize Hrvatska je zadnjih nekoliko godina rasla malo brže od prosjeka EU i ako se taj trend nastavi, rast od 10% u 10 godina je ostvariv. Realno je postavljen. Slično je i sa stopom zaposlenosti, cilj je povećati je, a ona isto konstantno raste pa se Hrvatska nastavila odljepljivati od niskog mjesta u odnosu na EU.”
Komentirajući indeks globalne konkurentnosti Savić je istaknuo: “Taj indeks svake godine provodi svjetski gospodarski forum, otprilike 130-140 država bude anketirano po raznim stupovima konkurentnosti. Hrvatska je u ovom trenutku već zabilježila skok nakon što je godinama bila statična. Robni izvoz je relativno nizak sad, ali poticanjem gospodarstva, otvaranjem tržišta, razvojem digitalnog društva, sve to utječe na pojačani izvoz s ciljem da vrijednost poraste na 70% sa 52%. Pozitivni trendovi postoje. Svjesni smo da je ova gospodarska kriza uzrokovana pandemijom znatno utjecala ne samo na nas, nego i na druge, pa su se i njihovi pokazatelji srozali, ali već iduće godine slijedi gospodarski oporavak, a krajem ’22., ’23. povratak na neku razinu iz 2019.”
#related-news_0
“Govorimo o viziji i želji za 2030.”, napominje Savić i dodaje: “Sama izrada ovog dokumenta bila je široka s partnerskim pristupom, imali smo preko 180 stručnih događanja, više od 2.000 ljudi sudjelovalo je u raspravama. Ovo je rezultat širokog procesa. Dokument ide na raspravu u Sabor, svi mogu dati doprinos. Važnost dokumenta je u činjenici da sve ostale sektorske strategije moraju biti usklađene s ovim ciljevima, iz svakog sektora se mora tome doprinijeti. Zato ne bi bilo dobro da dokument ne bude usvojen velikom većinom. Od 2021. do 2029. imamo preko 23 i pol milijarde eura EU sredstava koje možemo koristiti za oporavak i razvoj gospodarstva.”
Komentirajući kolika je sposobnost institucija za apsorpciju tog novca, rekao je da se uspostavio sustav upravljanja te da su institucije dobile dovzolu za rad za provedbu sukladno uputama i pravilima. Napomenuo je da su to sredstva poreznih obveznika EU-a, a da se zbog čvrstih pravila moraju koristiti onako kako je predviđeno. Inače slijedi penalizacija. “Hrvatska je na otprilike 110% ugovorenosti sredstava, u odnosu na druge smo na 5. ili 6. mjestu na razini EU”, rekao je Savić.
Također je istaknuo da slabije razvijena područja u Hrvatskoj bolje povlače sredstva fondova EU: “Na primjer Slavonija – pet županija čine cca 11-12% našeg BDP-a, a udio u ugovorenim sredstvima EU je dvostruko veći, oko 20%. To doprinosi regionalnom razvoju.”
“Od iduće godine očekivana stopa rasta Hrvatske je među najvećima u EU, i prema prognozama Europske komisije”, rekao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
