Nakon šest godina temeljite međunarodne istrage nepravomoćno je na tri godine zatvora osuđena 34-godišnja Ruskinja Maria Krasnova, koja je 2014. hakirala bankovne račune brojnih hrvatskih građana te novac prebacivala na svoj račun. A to u Hrvatskoj nije izoliran slučaj.

IT sustavi u financijskom sektoru brzo se razvijaju i napreduju. Na primjer, aplikacije kojima se koristimo na telefonima za plaćanje računa, prije nego što dođu do krajnjeg korisnika, moraju zadovoljiti najviše standarde.

“Financijske institucije su pod jako velikim regulativama, kako HNB-a, tako i direktiva EU. Danas se potpuno legitimno smatra da sustavi financijski zapravo jedni od najsigurnijih sustava”, rekao je Alen Delić, potpredsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti.

Potvrdili su to HRT-u i iz Hrvatske udruge banaka.

“Hrvatske banke ulažu značajna sredstava u najsuvremenije metode zaštite s visokim sigurnosnim standardima za prijavu korisnika, zaštitu podataka u prijenosu, provjeru transakcija u sustavima za sprječavanje prijevara te odobrenje transakcija”, poručili su.

Najslabija karika u lancu su korisnici i upravo zato, napominje Delić, moraju biti jako oprezni.

“Da ne nasjedaju na napade socijalnim inženjeringom, tj. fishing mailove gdje se od njih traži da na određenim web stranicama koje nisu legitimne unesu svoja korisnička imena i svoje lozinke”, dodao je.

U prvih 10 mjeseci ove godine u Hrvatskoj je zabilježeno 769 kibernetičkih kaznenih djela. U zamjenu za pokradene podatke hakeri traže novac, no iz MUP-a poručuju: nemojte ništa uplaćivati, obratite se policiji ili posjetite web stranicu koju su izradili u suradnji s Europolom. Usluga ove internetske stranice za sve je građane besplatna.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.