Zamjenik predsjednika Udruge pravnika Vukovar '91 Pero Kovačević gostujući u Novom danu govorio je o procesima obeštećenja zatočenika koncentracijskih logora u Srbiji.
Kovačević objašnjava kako je njihova udruga još prije 12 godina podnijela kaznenu prijavu za procesuiranje zločina u logorima na području Srbije te kako su nakon toga bili još dva puta u tužiteljstvu za ratne zločine.
“Budući da u Srbiji očito nema političke volje za taj dio, mi smo prije tri godine podnijeli njihovome Ustavnom sudu tužbu za nepostupanje. Ako se ni po tom pitanju ništa ne dogodi, bit ćemo prisiljeni podnijeti tužbu Sudu za ljudska prava u Strasbourgu”, tvrdi Kovačević.
“Bez procesuiranja počinjenih zločina u logorima nema mogućnosti rješavanja pitanja naknade šteta”
Napominje kako bez procesuiranja počinjenih ratnih zločina u logorima nema ni mogućnosti rješavanja pitanja naknade šteta.
“U ovom trenutku negdje oko 400 bivši logoraša podnijelo je tzv. građanske tužbe redovnim sudovima u Srbiji. Kad je riječ o tužbama za naknadu štete građanskim sporovima, sudovi se mahom u takvim situacijama ne žele upuštati u rješavanje tzv. prethodnog pitanja koje je jako bitno, a to je pitanje konkretne odgovornosti Srbije i oni u biti manje više plitički postupaju i odbijaju”, pojašnjava Kovačević.
“U prvom stupnju postoji četiri, pet presuda koje sam vidio da su odbili zahtjev za naknadu štete kao neosnovan zahtjev. Zbog toga je bitno da Hrvatska konačno kao država počne poduzimati pravne i diplomatske mjere”, dodaje.
Kako riješiti pitanje naknade šteta?
Kovačević je istaknuo kako postoje dvije presude u kojima su srbijanski sudovi potvrdili postojanje logora.
“Kada pripadnici nečije vojske i dijelovi te vojske počine djela ratnog zločina, odgovornost je na državi čija je vojska. Crna Gora je za logor u Morinju obeštetila hrvatske branitelje sa 100 eura dnevno po danu boravka u logoru, a civile s 200 eura”, ističe.
Istaknuo je i tri načina na koja Srbija može riješiti pitanje naknade štete za vrijeme provedeno u logorima.
“Jedan je od način da počne postupati prema našoj kaznenoj prijavi i počne procesuirati ratne zločine u Srbiji. Kad se riješi to pitanje automatski nakon pravomoćne presude u kaznenom postupku, stvara se pravni okvir i to je pravno-tehničko pitanje da svi naši zatočenici u logorima u Srbiji mogu podnijeti zahtjev za obeštećenje.
Druga pravna situacija je da Srbija donese poseban zakon kojim će riješiti to pitanje obeštećenja i treća pravna situacija jest da Srbija i Hrvatska sklope međudržavni ugovor gdje će riješiti i pitanje obeštećenja”, pojašnjava Kovačević.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
