U posebnim okolnostima zbog pandemije koronavirusa, u Vukovaru će se u srijedu obilježiti 29. godišnjica sloma obrane toga grada, koji je u neprijateljske ruke pao nakon tromjesečne opsade i najkrvavije bitke Domovinskog rata.
U spomen na stradanje i žrtvu Vukovara u Domovinskom ratu, 18. studenoga gradom će, pod epidemiološkim nadzorom, proći Kolona sjećanja za koju su epidemiolozi izdali preporuku da ne bude veća od 500 osoba, iako, vjerojatno, svjesni da će svima onima koji to žele teško biti zabraniti dolazak, posebice zato što je 18. studenoga prvi put državni blagdan.
VEZANE VIJESTI
U Kolonu sjećanja do ove godine slijevale su se rijeke ljudi iz cijele Hrvatske, ove godine epidemiolozi apeliraju – žrtvu Vukovara obilježite kod kuće.
“Imam potrebu doći i odati poštovanje”
“Lako je reći – ostanite kod kuće”, kažu nam Vukovarci.
“Hoću, doći ću u Kolonu, imam potrebu odati poštovanje braniteljima i građanima Vukovara. Držat ću se svih epidemioloških mjera, ali jednostavno imam potrebu doći”, rekla nam je jedna Vukovarka.
“Mogli smo jednu godinu preskočiti”
Zapovjednik Mitnice Zdravko Komšić, pak, kaže:
“Mogli smo jednu godinu preskočiti, mislim da je trebalo spriječiti. Ako bude kolona od 500 ljudi ili manje, onda ću vjerojatno sudjelovati, ali ako budu deseci tisuća ljudi, gužva, onda ne želim sudjelovati”, kazao je za N1.
Doktorica Mirjana Semenić-Rutko koja radi u vukovarskoj bolnici rekla je kako vjeruje da u Kolonu neće doći oni koji sumnjaju da bi mogli biti zarazni.
“Po mom mišljenju je inače situacija takva da čovjek koji ima bilo kakve simpotme bolesti se treba zaustaviti i ne dolaziti. Vidim da su naši ljudi vrlo pažljivi. Svi oni će imati takvu savjest i neće dolaziti ako su bili u kontaktu ili ako sumnjaju da bi mogli širiti zarazu”, kaže.
Govoreći o životu u Vukovaru, o odnosima Hrvata i Srba, liječnica govori:
“Mržnja je nešto što izjeda iznutra. Ne smijemo dijeliti ljude. S nama su i u podrumu i u bolnici bili Vukovarci i ljudi iz cijele Hrvatske i nije bilo bitno ime”, rekla je Semenić-Rutko za N1 večer uoči obilježavanja obljetnice pada grada.
Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Vukovara pratite tijekom cijelog sutrašnjeg dana na N1 televiziji.
Najteži dio povijesti Vukovara
Pogibije i stradanje ljudi u Vukovaru 1991. godine najteži su dio tragične novovjekovne povijesti toga grada koji je mnogo obećavao, prepunog gospodarskih i drugih simbola i perjanica poput “Borova”, koje je 1931. godine u gradskoj četvrti Borovu naselju osnovao češki industrijalac Tomaš Bata i koje je na vrhuncu poslovanja 80-ih godina prošlog stoljeća zapošljavalo danas nevjerojatnih 23.000 radnika i na godinu proizvodilo 23 milijuna pari obuće.
Sve je to nestalo u vihoru agresije na Vukovar koja je, kako se uglavnom navodi, počela 25. kolovoza 1991., kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na grad.
Vukovar je branilo oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske. Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja deblokade grada i pada Lušca 2. studenoga, a zatim i Bogdanovaca, 10. studenoga 1991.,Vukovar se našao u potpunom okruženju.
Na popisu još 386 nestalih i nasilno odvedenih iz grada
Napad na Vukovar doživio je kulminaciju u studenome, kada je bilo na desetke zračnih napada, a katkad je u danu na grad palo i do 11.000 granata, bombi i raketa. Obrana Vukovara slomljena je 18. studenoga, a do 20. studenoga agresor je zauzeo sve dijelove grada i ovladao njime.
U srbijanske koncentracijske logore odvedeno je oko sedam tisuća zarobljenika, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba. Na popisu zatočenih i nestalih još su imena 386 osoba nestalih i nasilno odvedenih iz Vukovara i prigradskih naselja te u pokušaju proboja iz neprijateljskog obruča, kada im se gubi trag na području Petrovaca, Marinaca i drugih naselja na vukovarskom području.
