Gost Novog dana Tihomira Ladišića bio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić koji je komentirao podatke da velik broj mladih ljudi odlazi iz Hrvatske u potrazi za boljim životom.
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko ponovio je kako je ova vlada odgovorna za egzodus 100 tisuća ljudi iz Hrvatske. Je li ta tvrdnja točna?
“Pa kad nemate program onda licitirate brojkama ili kad nemate mjeru što ćete napraviti. Ja očekujem da će za HDZ pred izbore ta brojka biti i 150 tisuća. Nitko ne želi da ljudi iseljavaju iz zemlje. U Hrvatskoj je kriza, nema radnih mjesta koje ljudi traže vani. HDZ nijednom svojom izjavom nije naznačio što bi napravio da ti ljudi ostanu u Hrvatskoj. Ova vlada radi na tome”.
VEZANE VIJESTI
HDZ tvrdi kako svaki dan Vlada iznosi druge podatke o iseljavanju, jedan dan 25, drugi dan 35 tisuća?
“Točnog podatka nema. Ono što imamo od podataka DZS-a uvijek se odlazilo u Italiju, Njemačku, Austriju, Sloveniju i sada Irsku. U Njemačkoj je oko 26 tisuća naših ljudi, od čega se u slučaju 19 tisuća ljudi radi o sezonskom zapošljavanju. Luksemburg je imao 300 naših ljudi. U Nizozemskoj je njih 700 do 800. Sasvim sigurno je da se iz Hrvatske odlazi. Ne bih licitirao brojkama, sigurno je da se mi svi zajedno moramo truditi da ljudi ostanu u Hrvatskoj. Gledajući našu demografsku sliku ona nije dobra u budućnosti”.
Prema DZS-u 20 tisuća ljudi je otišlo iz Hrvatske, 10 tisuća je ušlo. Ta brojka nije sigurno 100 tisuća nego negdje između 25 i 35 tisuća.
Je li ukidanje radnih dozvola u pojedinim europskim zemljama dovelo do pretrpanih autobusa s ljudima koji odlaze iz Hrvatske?
Njemačko tržište i ekonomija rastu i oni imaju veliku potrebu za radnom snagom. Procjene su da trebaju preko milijun ljudi. Mahom su to poslovi na području građevinarstva, poljoprivrede i ugostiteljstva. Uvijek se odlazilo u Njemačku i dio ljudi će raditi sezonski i vratiti se, a dio će ih pokušati ostati tamo.
Kako komentirate poziv HDZ-a na drugi Domovinski rat za bolji život u Hrvatskoj?
“Spominjanje rata daje negativne konotacije. Ono što Hrvatska treba je razvoj ekonomije i otvaranje radnih mjesta. U ovom trenutku imamo 15 tisuća više zaposlenih ljudi nego u istom razdoblju lani. Ne treba ići u rat nego imati mjere koje će potaknuti pokretanje ekonomije”.
Koliko je za vrijeme mandata ove vlade otvoreno radnih mjesta, a koliko je izgubljeno?
“DZS je objavio podatke. Trend je takav da je 34.000 više zaposlenih u posljednjih dvije godine. 15 tisuća više u odnosu na prošlu godinu. Gledajući od 2008., tada smo imali oko milijun i 600 tisuća radnika, a sada je oko milijun i 400 tisuća. Izgubljeno je oko 200 tisuća radnih mjesta”.
Kako komentirate da veću prosjećnu plaću ima primjerice i Češka, te smo na na samom dnu EU po prihodima?
“Drago nam je da raste broj zaposlenih u Hrvatskoj. Tu treba gledati što će se i kako događati u Hrvatskoj. Prema projekcijama će broj umirovljenika ostati stabilan, broj zaposlenih bi mogao rasti do 2020. a tada dolazi problem demografske obnove”.
Kako komentirate ove podatke: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje koje prikuplja novac za mirovine milijun i dvjesto tisuća umirovljenika u prošloj je 2014. godini za mirovine isplatilo 36,4 milijarde kuna. Pri tome je samo 22,4 milijarde osigurano doprinosima zaposlenih, a čak 14,4 milijarde je uzeto iz proračuna, dakle iz novog zaduženja? Je li ova Vlada odgovorna za dug koji sada iznosi 114% BDP-a?
“Ne vjerujem da ćemo se naći u poziciji Grčke, njihov mirovinski sustav je bio baziran na pogrešnom sustavu. Oni su imali 13. mirovinu, bile su izdašne i odlazili su u mirovinu s 50 godina. Naš mirovinski sustav je stabilan. Nama raste i trend doprinosa iako smo izgubili 200 tisuća radnih mjesta. Dugoročno je taj sustav održiv. Financiranje posebnih mirovina će padati. Negdje od 2025. drugi mirovinski stup će preuzeti financiranje prvog mirovinskog stupa i prema našim projekcijama udio financiranja iz državnog proračuna će pasti na jedan posto”.
Hoće li, nova, ma koja to vlada bila, morati iduće godine smanjivati plaće i mirovine?
“Ne. Bilo koje smanjivanje dovodi do toga da će većina umirovljenika završiti ispod održive granice. Smanjivanje mirovina ne dolazi u obzir”, zaključio je ministar Mrsić.
