Najuspješnija bolnica među najvećim hrvatskim bolničkim centrima u prvih šest mjeseci 2015. bio je KBC Sestre milosrdnice, dok se u istoj kategoriji na začelju najnovije rang liste Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) našla KB Dubrava.
Po HZZO-ovim pokazateljima uspješnosti i kvalitete, KBC Sestre milosrdnice povećao je za 34 posto izvršenje usluga, kapaciteti su mu stalno popunjeni između 95 i 98 posto, a povećao je broj operacija, pregleda i obrtaj pacijenata. Osim toga bio je i jedan od nositelja Programa plus te je najviše pacijenata obradio kroz Program 72 sata.
Nasuprot KBC Sestre milosrdnice, koji predvodi HZZO-ovu rang listu bolnica prve kategorije, na začelju te liste našao se KB Dubrava koja je podbacila prema gotovo svim pokazateljima uspješnosti i kvalitete, dok je splitski KBC osjetno smanjio popunjenost kreveta.
Uz KB Dubravu, najlošije rezultate u prvoj kategoriji ostvario je KBC Osijek, koji iz mjeseca u mjesec bilježi manji broj operacija, obrada u dnevnoj bolnici i povećava dužinu zadržavanja pacijenta u bolnici.
PROČITAJTE JOŠ
Preostala tri velika bolnička centra – KBC Zagreb, KBC Rijeka i KB Merkur, prema najnovijoj listi, poboljšali su poslovanje bez značajnijih odstupanja.
U drugoj kategoriji bolnica, u koju ulazi pet općih bolnica i KB Sveti Duh, najviše pokazatelja zadovoljili su KB Sveti Duh i opća bolnica Varaždin, a najmanje opća bolnica Dubrovnik.
Požeška bolnica i dalje je vodeća među općim bolnicama treće kategorije, dok su opće bolnice Gospić i Zabok na začelju liste uspješnosti. Najveći je napredak u četvrtoj kategoriji zabilježen je u našičkoj općoj bolnici, a najslabiji u ogulinskoj, koji je u toj kategoriji na dnu HZZO-ove ljestvice uspješnosti i kvalitete.
Splitu prijeti smanjenje kreveta; KB Dubrava možda radi loše zbog politike
Prosječna stopa popunjenosti kreveta porasla je u pet bolnica prve kategorije, a smanjena je u splitskom KBC-u i KB Dubrava.
S obzirom da je popunjenost kreveta u Splitu pala za čak osam posto, odnosno na 65,5 posto, Ministarstvo zdravlja ne isključuje mogućnost da se u toj bolnici smanji broj kreveta za akutne bolesnike i prenamijeni ih za druge odjele.
Jedan od najvećih iznenađenja HZZO-ove rang liste loš je plasman KB Dubrava, najlošiji među sedam najvećih hrvatskih bolnica.
U pola godine smanjili su prosječnu popunjenost kreveta s 84,2 na 81,5 posto, broj operacija i broj slučajeva obrađenih u dnevnoj bolnici (s 4259 u siječnju na 4058 u lipnju), a produžili su dužinu bolničkog liječenja (s 6,9 na 7,3 dana).
Ministar zdravlja Siniša Varga u nedavnoj izjavi za RTL nije isključio ni mogućnost da je za loše rezultate u Kliničkoj bolnici Dubrava odgovorna politička opstrukcija. “Određene djelatnosti u toj bolnici nisu se dale pomaknuti”, rekao je Varga, dodavši kako “ne zna je li politika u pitanju ili nešto drugo”.
Sanacijski upravitelj Marko Banić u odgovoru Hini objasnio je rezultate u toj bolnici “specifičnostima vanjskih i unutarnjih činitelja koji utječu na poslovanje pojedine bolnice prve kategorije”.
“Svaka od tih ustanova se nalazi u jedinstvenom položaju u odnosu na područje za koje skrbi u pojedinim kategorijama djelatnosti. Sukladno navedenom sve su bolnice učinile pomak, neke veći, a neke i zbog objektivnih okolnosti – manji.
Uprava KB Dubrava poduzela je odgovarajuće intervencije u vidu analize i objektivizacije ocjena, a poduzete su i mjere za poboljšanje pokazatelja uspješnosti i kvalitete gdje za to postoje mogućnosti”, kaže Banić.
Bolnice od siječnja u cijelini rade bolje
Od prvih objava rezultata krajem 2014., bolnice su u cjelini povećale broj zadovoljenih kriterija za čak 40 posto. Dio bolničkih prihoda sada izravno ovisi o broju pruženih usluga pacijentima jer ih HZZO plaća po učinku pri čemu posebno honorira efikasnost i kvalitetu pa bolnice zahvaljujući tome svoje proračune mogu uvećati za pet posto.
“Bolje bolnice osigurat će financijsku održivost, investicijsko održavanje i razvoj struke”, komentirao je rezultate za Hinu pomoćnik ministra zdravlja za bolnički sustav Dragan Korolija Marinić.
Uskoro bi, kaže, trebala početi i provedba dugo najavljivane funkcionalne integracije bolnica po regijama, radi bolje iskorištenosti ljudskih resursa i opreme te ukidanja ili pripajanja odjela koji nisu zadovoljili norme.
“Prvi korak bit će spajanje ortopedije u Vinkovcima i Vukovaru, a već je počelo spajanje Dječje ortopedije iz Lovrana s KBC-om Rijeka. Ortopedija iz Vinkovaca seli idućeg mjeseca u Vukovar, gdje se planira otvoriti ortopedsko-rehabilitacijski centar. Od Vukovara želimo napraviti ‘istočni Lovran'”, ističe Korolija.
HUBOL: Uspješnost, umjesto s pet, treba mjeriti barem s 20 parametara
Evidenciju rada 28 hrvatskih bolnica podijeljenih u četiri kategorije – od lokalnih i regionalnih do sedam kliničkih bolnica i kliničkih bolničkih centara, Zavod provodi od siječnja, a služi mu kao podloga za novo ugovaranje usluga i njihovo financiranje otkako je HZZO izašao iz državne riznice.
Rang listu bolnica HZZO radi uz pomoć pet parametara kojima mjeri popunjenost bolničkih postelja, broj pacijenata po liječniku, stopu smrtnosti, postotak liječenja u dnevnoj bolnici i stopu bolničkih infekcija.
U Hrvatskoj udruzi bolničkih liječnika (HUBOL) podržavaju natjecanje i vrednovanje bolnica, ali HZZO-ovo rangiranje ocjenjuju nevjerodostojnim, utemeljenim na pet manjkavih i proizvoljnih parametara. Za ozbiljnu analizu kvalitete rada bolnica, kažu, bilo bi potrebno barem 20-ak parametara, uključujući broj rehospitalizacija i duljine ležanja u bolnici za najčešće zahvate.
Upitna im je i činjenica da HZZO kao kupac usluge provodi rangiranje bolnica, umjesto da to čini resorno ministarstvo ili Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu, koja se u proteklih šest godina rada “još nije oglasila po tom pitanju”.
Hrvatska još nema akreditirane bolnice, što bi trebalo prethoditi ovakvom vrednovanju i formiranju rang liste. Tada bi se točno znalo koje se zdravstvene usluge i u kojem opsegu obavljaju u pojedinoj ustanovi, rekla je Hini dopredsjednica HUBOL-a Ada Barić.
Bolnički liječnici, po neslužbenim informacijama, nezadovoljni su jer u mnogim bolnicama, unatoč deklarativnim podacima, nisu zaživjele dnevne bolnice. Kažu da dnevne bolnice u većini slučajeva postoje “samo na papiru”, a za pacijente se ništa bitno nije promijenilo, osim što ih se drugačije administrativno vodi.
