Nekadašnji bliski suradnici Franje Tuđmana i njegov sin Miroslav Tuđman podijeljeni su u mišljenjima o vrijednosti spomenika prvom hrvatskom predsjedniku u Kninu.
Sin prvoga hrvatskog predsjednika Miroslav Tuđman rekao je da on nije stručnjak i ne može komentirati estetsku vrijednost spomenika. Povijesni trenutak dolaska prvoga hrvatskog predsjednika u Knin, dan nakon oslobađanja, značio je završetak rata te je bilo nužno, smatra Tuđman, postaviti spomenik da i u simboličnom smislu predstavlja taj događaj. ‘Zbog toga je vrijednost spomenika jako važna’, govori tportalu Tuđman.
VEZANE VIJESTI
Ipak, u javnosti su podijeljena mišljenja oko njegove umjetničke vrijednosti. ‘Nađite mi jedan spomenik gdje su se povjesničari umjetnosti i narod usuglasili, prema tome tu se razlike mogu očekivati’, smatra sin prvoga hrvatskog predsjednika. Tuđman nije nezadovoljan učinjenim. ‘Ono što je dobro u tom spomeniku jest što se pokazala jedna duhovna, strategijska i konceptualna dimenzija, a ne ona patetična pobjednička’, kazao je sin prvog predsjednika. Aktualni zastupnik HDZ-a u Hrvatskom saboru mišljenja je da je Račanova vlada pogriješila kada je preimenovala taj dan, 5. kolovoza, kada je oslobođen Knin i srušena srpska paradržava, u Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Upravo postavljeni spomenik, smatra, više odgovara tom prvom nazivu, Danu domovinske zahvalnosti.
Zanimljivo je da Vesna Škare Ožbolt, nekadašnja bliska suradnica Franje Tuđmana i aktualna zastupnica DC-a u Hrvatskom saboru, ima potpuno suprotan stav od Miroslava Tuđmana. ‘Umjetničko djelo je umjetničko djelo, ali upravo na tom mjestu, na kninskoj tvrđavi, trebao je stajati spomenik u onoj pozi u kojoj ga građani pamte dan nakon oslobođenja Knina; podignutih ruku, stisnutih šaka’, rekla je Škare Ožbolt. Za nekadašnju predstojnicu Ureda Franje Tuđmana spomenik u Kninu zbunjujući je jer nije vjerno prenesen trenutak kojega se svi sjećamo. ‘Spomenik je zanimljiv, ali možda bi bolje odgovaralo da je postavljen na nekom drugom mjestu, a ne na kninskoj tvrđavi, možda ispred njegove rodne kuće’, promišlja Škare Ožbolt.
Slaven Letica je početkom devedesetih godina usko surađivao s prvim hrvatskim predsjednikom kao njegov osobni savjetnik. Letica kaže da su mu kipari koje zna rekli kako je iznimno teško napraviti Tuđmanov portret, i realistični, i nadrealistični i postmoderni.
