Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić ocijenio je u četvrtak kako je porast industrijske proizvodnje u rujnu za 5,4 posto na godišnjoj razini još jedan indikator da hrvatsko gospodarstvo raste i da je taj proces nezaustavljiv.
Prošle je godine, kazao je Grčić u izjavi za medije nakon sjednice Vlade, industrijska proizvodnja porasla za značajnih 1,3 posto, a samo u devet mjeseci ove godine taj rast iznosi 2,3 posto, dakle hrvatska industrija ove godine raste ubrzano.
Ujedno, istaknuo je, ovim je podatkom zatvoren treći kvartal, a u ta tri mjeseca hrvatska je industrija porasla otprilike 4 posto, što je izuzetno visoka stopa rasta. “S obzirom na značajan udio industrije u BDP-u, nešto manji od 20 posto, samo na bazi rasta industrije u trećem tromjesečju će BDP porasti za 0,8 posto”, kazao je Grčić.
Idući tjedan bit će objavljeni i podaci i o trgovini na malo, koja je isto tako posljednjih mjeseci značajno rasla, a taj sektor uz industriju ima najveći doprinos BDP-u. “Ta dva sektora s udjelom od preko 40 posto određuju stopu rasta BDP-a”, rekao je Grčić.
VEZANE VIJESTI
Osvrnuo se i na nove podatke Europske komisije o indeksu poslovne klime, rekavši kako je Hrvatska u listopadu rasla sa 119 na 124 boda i time zadržava prvo mjesto među 28 članica EU.
“To još jednom potvrđuje da se odnos prema Hrvatskoj sa strane investitora i onih koji žele poslovati s hrvatskim partnerima mijenja u pozitivnom smjeru i zaista smo sve bolje pozicionirani na europskom tržištu”, rekao je Grčić.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kazao je, pak, kako je Industrijskom strategijom, donesenom prošle godine, rast industrijske proizvodnje za 2014. bio planiran na 1 posto, a u 2015. na 2 posto.
“Prošle godine smo to nadmašili, ove godine ćemo isto tako nadmašiti, a konačni nam je cilj do 2020. godine da se zemlja reindustrijalizira i da se u industriji zaposli gotovo 86 tisuća novozaposlenih. Kada smo donosili strategiju, svi su sumnjali, a u prve dvije godine smo bolji nego što smo si i sami zadali ciljeve”, rekao je Vrdoljak. Poručio je da ne treba omalovažavati te rezultate.
“Tko omalovažava činjenice koje govore Svjetska banka, Eurostat i Državni zavod za statistiku, omalovažava rezultat Republike Hrvatske, hrvatske industrije i poduzetnika, a samim tim omalovažava i Hrvatsku u svijetu. Treba se poštivati rezultate koji su postignuti dijelom našim djelovanjem, a dijelom i poduzetničkim radom privatnog sektora koji trebamo poštivati i dalje podupirati”, zaključio je Vrdoljak.
Pohvalila se i ministrica Milanka Opačić
Sustavom e-Građani koristi se 200.000 hrvatskih građana, a samo u listopadu prijavilo se 200 novih korisnika, izvijestila je na konferenciji za novinare u Banskim dvorima potpredsjednica Vlade Milanka Opačić ustvrdivši kako je taj projekt “prava reforma javne uprave kojom je ona stvarno postala servis građana”.
Povod za konferenciju bilo je prvo mjesto među europskim zemljama, koje je taj projekt osvojio na Globalnom summitu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Mexico Cityju, na temu “Otvorena vlast za unapređenje javnih usluga”.
“Ponosna sam što smo kao hrvatska Vlada dobili prvu nagradu na razini EU-a za projekt na kojem radim od prvog dana – projekt kojim smo htjeli omogućiti da svi podaci budu dostupni građanima”, istaknula je Opačić.
Sustav je dostupan od 10. lipnja prošle godine, a krenuo je sa 14 usluga. Sada ima 27 usluga među kojima su e-Upis u škole, e-Radna knjižica, e-Građevinska dozvola, e-Recept, e-Matične knjige, a Opačić za početak studenoga najavljuje i e-Poslovanje.
Od 1. studenoga kreće nova usluga kojom će se putem interneta moći dobiti dokaz vlasništva nad nekretninom, a kroz e-Poslovanje, kazala je, “širimo se prema poslodavcima jer će se i njima smanjiti troškovi i omogućiti efikasnije poslovanje”.
