Reuters je u ponedjeljak objavio priču o Hrvatskoj nakon ulaska u Europsku uniju, odnosno o teškoj gospodarskoj situaciji u kojoj se nalazi. U čalnku pod nazivom "Posljednja članica Europske unije ne uspijeva pronaći lagan pristup blagostanju Europske unije" Reuters se osvrće na sumorni prikaz hrvatske stvarnosti.
“U podne, glavna tržnica u živopisnom glavnom gradu Hrvatske predstavlja festival boje, zvukova i mirisa. Ali, do poslijepodneva, kada trgovci zatvore svoje štandove, najnovija članica Europske unije pokazuje svoju drugu stranu – siromašni dolaze na tržnicu kako bi pokupili ostatke voća i povrća s tla”, piše Reuters.
“Sve češće nailazim na ovakve prizore”, kaže prodavačica Nada. “Ono što je najtužnije jest da siromašni više nisu samo umirovljenici i beskućnici, već i mladi ljudi”.
Hrvatska nije doživjela gospodarski procvat poput država koje su Europskoj uniji pristupile 2004. godine, kada je svjetsko gospodarstvo cvjetalo. Hrvatska je propustila tada ući u članstvo zbog autoritarne vlasti koja se ukotvila u Zagrebu netom uoči izbijanja ratova kojima je dokrajčena Jugoslavija. Hrvatska je od tada uspjela vratiti svoja demokratske kvalitete, ali nije uspjela vratiti izgubljena tržišta te je bila prisiljena odustati od subvencionirane brodogradnje kako bi ispunila kriterije Europske unije.
Znakovi siromaštva u Hrvatskoj su posvuda, od procvata dućana za siromašne do rastućeg broja opustošenih poslovnih prostora u srcu Zagreba – velika suprotnost popularnoj slici Hrvatske kao omiljenog odredišta za turiste.
“Danas možete vidjeti mlade kako broje svaku lipu”, kaže prodavačica Ana. “Kupuju najjeftinije novine, najjeftinije cigarete i najeftinije bonove za mobitele”.
VEZANE VIJESTI
Hrvatska se nalazi u recesiji već šest godina, a prijeti joj još jedna. Zapadni analitičari čude se nesposobnosti Hrvatske da iskoristi članstvo u EU, koja nudi više od 10 milijardi eura kroz fondove za infrastrukturne i razvojne projekte do 2020. godine.
“2000. godine u svim pučkim kuhinjama u Hrvatskoj jelo je oko 6000 ljudi. Danas ih je toliko samo u Zagrebu’, kaže Zvonko Mlinar, predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike.
S gospodarstvom koje od 2008. godine bilježi pad od 13 posto, Hrvatska se nalazi odmah iza dugom opterećene Grčke te se špekulira kako bi bivša jugoslavenska država, koja još nije članica eurozone, mogla potražiti europsku financijsku pomoć, napominje Reuters.
