Učinkovitija politika regionalnog razvoja, bolja priprema razvojnih projekata i s tim povezano kvalitetnije korištenje sredstava iz fondova Europske unije cilj je prijedloga zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, o kojem će raspravljati Vlada.
Zakon tako, radi učinkovitije provedbe politike regionalnog razvoja, posebno njezine urbane dimenzije, predviđa ustrojavanje triju kategorija urbanih područja – urbanih aglomeracija, većih urbanih područja i manjih urbanih područja.
Urbane aglomeracije činila bi šira područja utjecaja četiri najveća grada – Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, a oni bi imali obvezu donošenja svojih strategija urbanog razvoja kao osnovice za planiranje projekata sufinanciranih kroz fondove Europske unije i druge izvore.
Veća urbana područja činili bi gradovi koji prema posljednjem popisu stanovništva imaju više od 35.000 stanovnika, a manja urbana područja bili bi gradovi s manje od 35.000 stanovnika čija središnja naselja imaju više od 15.000 stanovnika i/ili su sjedišta županija.
PROČITAJTE JOŠ
Prema katagorizaciji, u potpomognuta područja spadale bi jedinice regionalne samouprave (županije) i jednice lokalne samouprave (gradovi i općine) čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75 posto prosjeka države.
Ona bi obuhvatila i nove lokalne jedinice, njih 100, koje do sada nisu bile ni u jednom sustavu kategorizacije, a koje prema društveno-gospodarskim obilježjima značajno zaostaju za državnim prosjekom. Istovremeno bi neke lokalne jedinice izgubile pravo na dodatne poticaje i olakšice iz državnog proračuna jer ne udovoljavaju primijenjenim kriterijima.
Kako bi potaknula razvoj jednica lokalne samouprave čiji je indeks razvijenosti ispod 75 posto prosjeka, država će im, prema prijedlogu zakona, ustupiti svoj prihod od poreza na dobit i od naknada za iskorištavanje mineralnih sirovina ostvarenih na njihovom području.
