Ključni cilj inovacijske politike jest razvoj gospodarstva temeljenog na inovacijama, prvi se rezultati mogu očekivati u razdoblju od tri do četiri godine, a konkretni pomaci u povećanju broja prijavljenih patenata već u prvoj godini primjene inovacijske politike.
Predsjednica ORaH-a Mirela Holy je na predstavljanju stranačkog prijedloga politike inovacija istaknula kako Hrvatska neće biti uspješna u podizanju BDP-a i rastu gospodarstva ukoliko se ne napravi snažan zaokret prema većem učešću novih tehnologija i inovacija te njihovom snažnijem povezivanju s gospodarskim rješenjima.
ORaH-ova politika, rekla je Holy, ima cijeli niz mjera koje bi trebale pojačati tu povezanost, uvesti edukaciju o inovacijama od najranije dobi, revitalizirati pojedine programe poput tehničke kulture i inovatorstva, kroz razradu strategije i donošenje zakona o inovacijama i inovatorstvu.
Ključni cilj jest razvoj gospodarstva temeljenog na inovacijama, prvi se rezultati mogu očekivati u razdoblju od tri do četiri godine, a konkretni pomaci u povećanju broja prijavljenih patenata već u prvoj godini primjene inovacijske politike.
Četriri strateška cilja
ORaH-ova strategija stvaranja kvalitetnog sustava inovacija, koja bi trebala pridonijeti održivom razvoju Hrvatske, ima četiri strateška cilja – razvoj inovacija u službi održivog razvoja; razvoj i usmjeravanje ljudskih potencijala, mobilnost i fleksibilizacija te razvoj gospodarstva temeljenog na inovacijama. Glavne strateškim ciljevima pridruženi su strateški prioriteti s razrađenim sustavom mjera i aktivnosti koji su glavne pokretačke poluge politike inovacija.
Svoje mišljenje o prijedlogu moći će izreći svi zainteresirani kroz javnu raspravu na internet stranici ORaH-a.
Premalo patentnih prijava iz Hrvatske
U rezultatima mjerenja inovacijske izvedbe Europske komisije iz 2012. Hrvatska se smatra “umjerenim inovatorom” i nalazi se na 25. mjestu (od 34) s ukupnim iznosom ulaganja u istraživanje i razvoj od 0,75 posto BDP-a (prosjek EU 2 posto).
Jedan od pokazatelja stanja, rečeno je, jest i mali broj patentnih prijava od 2000. do 2009. koji je Hrvatska podnijela Europskom patentnom uredu – tek 6,6 na milijun stanovnika – što je daleko ispod prosjeka EU (111,6). Inovacijska kultura je također zapostavljena, a individualno inovatorstvo unatoč nedostatku državne podrške, a zahvaljujući potpori Udruge inovatora, prijavljuje većinu hrvatskih patentnih prava (86 posto).
