Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusić istaknuo je kako je Akademija ponosna što je jedan njezin član izabran za predsjednika Hrvatskoga sabora te da je akademik Željko Reiner četvrti član HAZU-a izabran na tu časnu dužnost.
Predsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner u utorak je službeno posjetio HAZU što je bio i njegov prvi posjet Akademiji nakon što je 28. prosinca 2015. godine izabran za predsjednika Hrvatskoga sabora.
VEZANE VIJESTI
Nakon razgovora s predsjednikom i članovima Predsjedništva HAZU zatvorenoga za javnost, akademici Reiner i Kusić dali su u palači HAZU izjave novinarima, u kojima su se osvrnuli na sadržaj toga razgovara, kao i na neke aktualne političke događaje, među kojima je i najavaljena sjednica Hrvatskoga sabora na kojoj bi se trebalo raspravljati o novoj vladi.
Tako je akademik Kusić podsjetio da prije akademika Reinera predsjednici Hrvatskoga sabora bili redoviti članovi Akademije Vladimir Nazor, Vladimir Bakarić i Vlatko Pavletić.
“Biti predsjednik Hrvatskoga sabora stoga je ne samo čast i privilegija, nego i povijesna odgovornost“, istaknuo je je akademik Kusić, dodavši da je Akademiji posebno drago što je njezin redoviti član na čelo Hrvatskoga sabora izabran u godini u kojoj se slavila 200. godišnjica Strossmayerova rođenja.
Predsjednik HAZU upoznao je akademika Reinera i s planovima rada HAZU za ovu godinu
Akademik Željko Reiner istaknuo je kako je iskoristio prigodu službenoga posjeta da Predsjedništvu HAZU zahvali za sve što čine za hrvatsku umjetnost, kuturu i znanost, a posebice na upornosti da što je moguće više Akademiju koja, dodao je, “više nije neka bjelokosna kula znanosti približi i otvori široj javnosti”. Jer, ocijenio je Reiner, Akademija predstavlja na neki način savjest društva i konstantu u društvu u kojemu se događaju različite promjene, i ne povodi se za dnevnom politikom, ali svako toliko kada su događaji od širega značenja za hrvatske građane Akademija se, posebice posljednjih godina, vrlo jasno prema njima odredila i iznijela svoje stajalište.
Novinare je zanimalo i je li sve spremno za sjednicu Hrvatskoga sabora u petak na kojoj bi mandatar Tihomir Orešković trebao predstaviti članove nove vlade, a Sabor glasovati o povjerenju toj vladi. Odnosno, treba li, kako to tumače neki ustavni stručnjaci, ako do petka u ponoć ne bude isglasovana nova vlada, a glasovanje se produži na subotu, odrediti dodatnih 30 dana.
“To nije točno. Mandatar će predložiti vladu i o vladi će se raspravljati, pa čak i ako prođemo 12 sati navečer u raspravi, što se toplo nadam da se neće dogoditi, to ništa ne znači jer će se raspravljati o predloženoj vladi”, izjavio je predsjednik Sabora. Objasnio je da sjednica Sabora može potrajati koliko god treba te da će svi imati prigodu reći što žele o budućoj vladi i njezinim članovima te da je njegov prijedlog koji je, rekao je, ponekad nažalost i krivo interpretiran, bio isključivo usmjeren ne na smanjivanje mogućnosti iskazivanja mišljenja članova Sabora nego na ekonomičnost, ali je, dodao je, odmah prihvatio drukčija stajališta.
“Ako treba bit ćemo u Saboru i do iza ponoći i do dva u noći, a nakon toga će se u Banskim dvorima izvršiti primopredaja nove vlade sa starom”, zaključio je predsjednik Hrvatskoga sabora Željko Reiner. Kako je priopćio HAZU, akademik Kusić izvijestio je predsjednika Hrvatskoga sabora o radu Akademije u proteklome razdoblju, istaknuvši da je tijekom 2015. godine u Akademiji održano 325 događanja – znanstvenih skupova, okruglih stolova, predavanja, izložaba i posjeta izaslanstava. Akademija je lani objavila 196 publikacija, a još 32 knjige su članovi HAZU objavili izvan Akademije. Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u 2015. novčano je potpomogla ukupno 183 projekta, od toga 125 edicija.
Predsjednik HAZU upoznao je akademika Reinera i s planovima rada HAZU za ovu godinu.
“Svojom aktivnošću Akademija je jamac budućnosti Hrvatske. Ona je otvorena javnosti i okrenuta budućnosti, a svojom neovisnošću i kvalitetom osigurava konsenzus u društvu. Stavovi koje je Akademija donijela prije nekoliko godina u zadnje vrijeme se pojavljuju u javnom prostoru i u tome se vidi koliko HAZU kapilarno utječe na hrvatsko društvo i djeluje kao korektor društvenih zbivanja“, rekao je akademik Kusić. Razgovaralo se i o vezama između Hrvatskog sabora i Hrvatske akademije koje datiraju još od 29. travnja 1861. kada je Sabor donio odluku o osnutku Akademije na prijedlog biskupa Josipa Jurja Strossmayera.
