Jedni ga zovu 'čovjekom opasnih ideja' i 'redikulom', a drugi časnim stručnjakom koji je hrabro dirnuo u svete krave - Hrvatsku narodnu banku (HNB), tečaj kune i mirovinski sustav. Kada je iznio svoj prijedlog za 2. mirovinski stup, grupa ekonomista je reagirala peticijom, što je nezabilježeno u hrvatskoj novijoj povijesti.
Ivan Lovrinović rođen je 1960. u selu Guča Gora, nedaleko od Travnika. Praktični je vjernik i demokršćanin, a donedavno je bio član Nadzornog odbora Laudato TV-a, prve katoličke televizije u Hrvatskoj, navodi tportal u portretu kontroverznog Mostovca.
U Zagreb je doselio 1979. na studij ekonomije nakon što nije uspio upisati fakultet u Sarajevu. Doktorirao je s 35 godina na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu (gdje je i diplomirao), a kada je 2002. izabran za izvanrednog profesora, imenovan je dekanom. Fakultet je vodio naredne četiri godine, da bi 2006. postao redovni profesor na Katedri za financije, gdje radi i danas. Bivši studenti ga ocjenjuju solidnom četvorkom – kao staloženog i pravednog profesora.
VEZANE VIJESTI
U medijima se problematiziralo ššto je od 2002. do 2009., u vrijeme vladavine HDZ-a, vodio izradu nekoliko stručnih studija na Ekonomskom fakultetu, ukupne vrijednosti 3,9 milijuna kuna, za različite državne tvrtke koje nisu nikad u praksi zaživjele. Tek je manji dio tog iznosa išao fakultetu, dok je 3,3 milijuna isplaćeno Lovrinoviću i njegovim suradnicima. Branio se time da studiju nije nikada skrivao ne javnosti, a koliko su bile od koristi – problem je državnih tvrtaka.
Prsten, Franak, Promijenimo Hrvatsku
Sredinom 80-ih godina Lovrinović je pisao za tjednik Polet, glasilo Saveza socijalističke omladine Hrvatske. Tadašnji urednik Mladen Babun nije htio komentirati kakav je Lovrinović bio novinar. Novi list u feljtonu o Poletu donio je crticu o tome kako je Lovrinović tada napao novinara Dragu Buvača da ne piše ‘u duhu tadašnjih opredjeljenja’ odnosno da je prozapadno orijentiran.
Lovrinović je također bio aktivan član konzervativnije civilne scene, predsjednik lobističke organizacije bosanskih Hrvata, Udruge Prsten, čiji su članovi tajkuni poput Pave Zubaka, Marka Pipunića i Tomislava Antunovića. Prije dvije godine u intervjuu za tportal Lovrinović se pohvalio kako Prsten u hrvatskom BDP-u sudjeluje s čak oko osam posto.
U studenom 2014., sudjelovao je u osnivanju udruge Promijenimo Hrvatsku, a kao njezin predsjednik ušao je u suradnju s Udrugom Franak. U javnosti se sa svojim dobrim prijateljem i kolegom s fakulteta Dragom Jakovčevićem profilirao kao ekonomski savjetnik frankovaca.
S te pozicije otvorio je temu uloge Hrvatske narodne banku (HNB) ne samo kad je riječ o problemu švicarskog franka već i njezine angažiranosti oko izvlačenja Hrvatske iz duboke ekonomske krize. Njegove ideje mnogi su doživjeli kao napad na neovisnost središnje banke.
Polančec: Oni koji ga kritiziraju, zagovaraju politiku što vodi grčkom scenariju
Najoštrije se na Lovrinovića obrušio Vuk Vuković, ekonomist mlađe generacije s privatne Zagrebačke škole ekonomije i managementa. Lovrinovića i Jakovčevića nazvao je ‘redikulima, šarlatanima i neznalicama’. Vuković je i sada jedan od začetnika peticije protiv zamrzavanja drugog mirovinskog stupa, za što se zalaže Lovrinović.
S udrugom Promijenimo Hrvatsku u sklopu platforme Most Lovrinović je izašao na izbore, što su protivnici protumačili bolesnom ambicijom da postane guverner ili ministar kako bi proveo svoje opasne ideje.
Zanimljivo je kako se priča da se Most povezao s Lovrinovićem na preporuku Damira Polančeca, bivšeg potpredsjednika Vlade Ive Sanadera. Kako bismo to provjerili, nazvali smo Polančeca, koji to nije htio potvrditi, ali navodi kako cijeni njegov rad i konzistentnost.
“Postao je meta napada različitih ekonomskih analitičara, kolumnista i urednika nekih medija među kojima vidim one koji već godinama zagovaraju fiskalnu i monetarnu politiku koje Hrvatsku vode sve bliže grčkom scenariju. Njegovi stavovi smetaju prije svega bankama i društvima za upravljanje mirovinskim fondovima koja bi trebala biti bolja i efikasnija”, rekao je za Polančec.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
