Američki general za TNT: Zbog jednog aktualnog sukoba, uloga NATO-a će se proširiti

U povodu 75. obljetnice NATO Saveza i naših 15 godina članstva u Točki na tjedan Mila Moralić razgovarala je s američkim generalom, zapovjednikom zrakoplovstva za Europu i Afriku Frankom Gorencom. Pogledajte što očekuje u Ukrajini i kako ocjenjuje naše Rafale.

Možete li nam za početak reći nešto o tom dijelu svoje karijere i koje su konkretno bile vaše zadaće? Bili ste odgovorni za oko 50 milijuna kvadratnih kilometara. Kojih se operacija najviše sjećate iz tog razdoblja, a koje možete istaknuli?

Obavljajući te dužnosti u principu sam bio zapovjednik koji je pružao zračnu potporu glavnom zapovjedniku savezničkih snaga u Europi i Američkom zapovjedništvu za Afriku. Provodili smo brojne operacije, kao zračne snage pružali smo brojne vidove potpore iz zraka.

Vrhunac moje karijere u to vrijeme bio je tijekom prve ruske invazije na Ukrajinu 2014. godine, kada je došlo do aneksije Krima i, dakako, aneksije dijelova Luhanska i Donjecka. To je bila najveća operacija kojom sam se morao pozabaviti sa svojim kolegama zapovjednicima iz vojske i marinaca.

Govoreći o ruskoj invaziji na Ukrajinu i onome što se dogodilo više godina nakon toga, došlo je do potrebe za zajedničkim odgovorom i, dakako, svi su se zapadni saveznici uključili. A kao posljedica toga, Finska i nedavno Švedska također su se pridružile NATO-u, što je bio doista povijesni trenutak, osobito za Švedsku, nakon višestoljetne neutralnosti. No bio je to povijesni trenutak i za NATO. Budući da ste tako dugo dio svega toga, kako vidite budućnost NATO-a? U prošlosti je imao različite zadatke nakon hladnog rata, a u nekim razdobljima i više političke zadatke. Kako vidite njegovu ulogu u sljedećih 10 godina?

Mislim da će imati važnu ulogu. Danas obilježavamo 75. obljetnicu NATO-a i 15 godina hrvatskog članstva. Uloga NATO-a u budućnosti bit će identična onoj u prošlosti. NATO i odlučnost saveznika doista je snažna sila kada ih spojite. Osobito kada postoji politički konsenzus o djelovanju, ne postoji ništa snažnije od NATO saveza. Već 75 godina predstavlja svjetionik stabilnosti, omogućio je neometan gospodarski rast i doista je povećao kvalitetu života u Europi. Ruska invazija bolan je podsjetnik na to da se mogu dogoditi neke stvari…

Na njegovu temeljnu zadaću.

Da, i bilo je lijepo vidjeti odgovor NATO saveznika i partnera koji nisu u NATO-u. Odgovorili su na očit nasilan upad na tuđi teritorij i pokušaj da se silom zauzme zemlja, što je sasvim neprihvatljivo. Ruska strana očito se preračunala u pogledu onoga što to može značiti.

Spomenuli ste da je kao rezultat toga NATO samo postao veći uz dvije velike države partnerice, a sada i saveznice. NATO je postao snažniji jer mu se daje više resursa kako bi mogao obavljati svoju misiju. Stoga mislim da će se rad NATO-a nastaviti. Nadajmo se da neće biti potreban, ali to što postoji nastavit će biti stabilizirajući faktor svakako za Europu, a, dakako, NATO ima i brojne partnere diljem svijeta. Nije nikakva tajna da Kina ima određene aspiracije. Imamo probleme na Crvenom moru pa će se uloga NATO-a proširiti, a ne suziti.

S obzirom na vaše vojno iskustvo, što mislite kako će rat u Ukrajini završiti? Imaju li saveznici dovoljno snage da pružaju podršku zemlji u dugotrajnom ratu?

Teško je točno predvidjeti što će se dogoditi. Glavni je tajnik u svom godišnjem izvješću jasno naveo da moramo pobijediti u Ukrajini. No vrag je u detaljima, što pobjeda točno znači? Ukrajinski predsjednik ima viziju onoga što pobjeda jest. Rat će se nastaviti, ali moramo učvrstiti strateške elemente i utvrditi koji je odgovarajući konačni ishod, koja će sredstva zapadni saveznici osigurati Ukrajini da pobijedi i kako će Ukrajina iskoristiti tu pomoć, logističku potporu i sve druge oblike potpore, kako ćemo osigurati da dođe do konačnog ishoda kakav želimo. Mislim da će se u kratkom roku rat nastaviti, ali ovo će očito biti ključna godina za taj sukob…

2024. godina bit će ključna?

Da, mislim da će biti ključna godina. Dosad je bilo mnogo žrtava na obje strane i sve je manje ljudstva. I bit će potrebno mnogo žrtve i predanosti ukrajinskog naroda te našeg liderstva sa zapadne strane kako bismo uvjerili građane na Zapadu da moramo nastaviti podupirati Ukrajinu. A koliko znam, ta će se potpora nastaviti.

Spomenuli ste i druge krize s kojima se suočavamo: Crveno more, situacija na Bliskom istoku, ali i na Južnom kineskom moru. Ono što se ondje zbiva možda u Europi u vijestima ne dobiva onoliko prostora koliko bi trebalo. Očekujete li da bi ondje moglo doći do eskalacije?

Moguće. Sposobnost nacije ili neke grupe bez mornarice da utječe na pomorski promet na tom dijelu oceana na koji svi računaju nešto je na što treba obratiti pozornost. U konačnici, sve bi se zemlje svijeta trebale zalagati za slobodan pristup tom moru kako bi se poticalo svjetsko gospodarstvo.

No postoje neki sa zlim namjerama, iz ovoga ili onoga razloga. To je tek primjer stvari koje zahtijevaju djelovanje vojnih snaga u kratkom roku. Što se tiče Kine… Zanimljivo, glavni tajnik Stoltenberg rekao je da ne dijele naše vrijednosti i interese, no nastavit ćemo trgovati s njima jer su dio svjetskog gospodarstva. Mislim da je to nešto novo i to je tanka linija na kojoj će političari i civilni vođe morati balansirati kako bi mogli održavati odvraćanje.

U Europi je mnogo ideja, osobito sada u predizborno doba, o obrani i sigurnosti koje dolaze od različitih političkih opcija. Mnogi od njih govore da Europa treba vlastitu vojsku. Što vi mislite?

Ovo nije prvi put u mojoj karijeri da to čujem. Govorim s američkog stajališta, kada se ta ideja prvi put pojavila na početku moje karijere, smatrao sam da je to sjajno, dok god se ne radi o istim vojnicima koje države članice moraju slati u misije NATO-a. Držim da će odluku o formiranju vojske morati donijeti Europljani, ali uz to je vezano mnogo troškova, obuke… U svim vojskama na Zapadu trenutačno je veoma teško regrutirati i zadržati ljude u vojsci, jer većina njih su dobrovoljci. Dakle, to je politička odluka koju treba donijeti EU. Kao Amerikanac smatram da je sjajno ako želite oformiti novu vojsku, ali to je vrlo teško, zahtijeva ustrajnost i kada krenete tim putem, morate nastaviti.

Nema povratka.

Upravo tako.

Kao što smo spomenuli, Hrvatska je nedavno obilježila 15 godina u NATO-u. Što mislite o našoj suradnji, a i željela bih iskoristiti priliku da vas upitam o francuskim Rafaleima koji će zamijeniti naše stare MiG-ove 21. Jesmo li donijeli dobru odluku? Upoznati se s tim tipom zrakoplova?

Jesam.

Što mislite o njemu?

Mislim da je to vrlo sposoban zrakoplov i dobar odabir jer NATO saveznici već lete Rafaleima. Interoperabilnost je jedno od ključnih pitanja za NATO kao savez. U tom smislu ovo je izuzetno kvalitetan zrakoplov i dobar je izbor za svrhu za koju je kupljen. I znam da će piloti koji njime budu letjeli biti vrlo zadovoljni, radi se o veoma sposobnom i okretnom avionu i mislim da će izvršavati zadatke koje pred njega bude stavljala Hrvatska vojska.

Što se tiče Hrvatske kao saveznice u NATO-u, nemam nikakve zamjerke. Izuzetno ste sposobni, motivirani za zadatke i razumijete koncept NATO-a. Za NATO uvijek kažem da se zapravo radi o mentalitetu. Znate, kada okupite 32 nacije i obvežete se poštivati sporazum koji sadrži tako snažan članak poput članka 5., prema kojemu je napad na jednu članicu napad na sve te da prema sporazumu svi imaju obvezu braniti tu zemlju partnericu… Kada sve to objedinite, osobito u savezu čije članice imaju ukupan BDP veći od 50 bilijuna dolara, radi se o vrlo moćnom alatu. A činjenica da zemlje veličine Hrvatske tomu doprinose važna je stvar.