Osim zauzimanja velikog dijela Kurske regije, Ukrajina sve češće pokreće velike napade dronovima duboko u teritoriju Rusije.
U noći s ponedjeljka na utorak ukrajinska vojska izvela je napade bespilotnim letjelicama u desetak ruskih regija, a neki su stigli i do šireg područja Moskve gdje su, prema tvrdnjama ruskih dužnosnika, bili oboreni.
Osim nanesene materijalne štete, ukrajinski su dronovi izazvali i privremeno zatvaranje nekoliko zračnih luka u Rusiji, od toga tri moskovske.
Dok ukrajinske snage izvode napade dronovima i drže dio ruskog teritorija pod kontrolom, ruske snage nastavljaju ofenzivu i napreduju na istoku Ukrajine.
“To bi Rusiji zakompliciralo obranu, ali…”
Može li nakon gubitaka u Donbasu Ukrajina održati ravnotežu na ratištu premještanjem dijela borbi u Rusiju i napadima dronovima, pitali smo vojnog analitičara Marinka Ogoreca. On sumnja da bi situaciju na terenu promijenila i eventualna dozvola Washingtona Kijevu da koristi dalekometno oružje koje su joj ustupili SAD i zapadni saveznici za napade u dubini ruskog teritorija.
“To bi možda Rusima donekle zakompliciralo funkcioniranje obrambenog sustava, protuzračne obrane i logistiku u vlastitoj zemlji, ali mislim da na terenu ne bi donijelo neku veću promjenu. Niti bi to moglo potaknuti ikakve procese koji bi Rusiju prisiliti na bilo što”, smatra Ogorec.
“Zapad slabo procjenjuje Ruse”
Pretpostavljalo se da bi napadi na ruske gradove mogli Ruse okrenuti protiv Vladimira Putina jer je rat i nesigurnost “donio k njima”. Ogorec je skeptičan i spram takvih očekivanja.
“Štoviše, budu li napadi na ruski prostor učestaliji, to će rusko stanovništvo dodatno učiniti još kompaktnijim”, kaže.
On smatra da Zapad slabo procjenjuje Ruse.
“Oni smatraju da će ovakvi napadi dovesti do destrukcije političkog razmišljanja Rusa, ali neće. Štoviše, natjerat će ih da se zbiju i pokrenuti njihov mentalni sklop koji govori: “Gle, Zapad nas stvarno napada, moramo se skupiti i braniti!” Ne zaboravimo da su medijska kampanja i propaganda u Rusiji izuzetno snažni. Velika većina Rusa vjeruje državnoj televiziji, a znamo u čijim je ona rukama. Drugi izvori informiranja vrlo su ograničeni”, istaknuo je.
“Dva vojna cilja u Kursku nisu ostvarena”
Više od mjesec dana prošlo je i od relativnog lakog upada ukrajinskih snaga u Kursku regiju u Rusiji i zauzeće njenog većeg dijela. Ogorec podsjeća kako je još na početku govorio kako mu nije jasna vojna logika prodora u Kursk niti vojni ciljevi koje je Ukrajina ondje namjeravala ostvariti.
“Tamo su zapravo dva relevantna vojna cilja. Prvi je eventualno zauzimanje nuklearne elektrane Kursk, što im nije uspjelo. Nisu ni došli do nje. Drugi mogući cilj bio je da Rusi povuku snage iz Donbasa pa da se na taj način zaustavi njihova ofenziva. No, ni to se nije dogodilo. Ostaju politički ciljevi koje Volodimir Zelenski spominje, da će se, kad dođe do pregovora, ići na razmjenu zauzetih teritorija. Međutum, do pregovora jednostavno neće doći dok Rusi ne potisnu Ukrajince iz Kurske regije i ne ostvare svoje strateške ciljeve u Donbasu. Moskva će tek tada pristati na pregovore”, procjenjuje Ogorec.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!