Divjak: Tužbe rektora šalju jasnu poruku svima

Bivša ministrica obrazovanja, Blaženka Divjak javila se uživo u emisiju Novi dan gdje s Ninom Kljenak razgovarala o nepravilnostima koje je detektirala u radu na Sveučilištu u Zagrebu zbog kojih je, kaže, postala meta tužbe za klevetu.

Javnim novcem protiv članice Sveučilišta

Protiv bivše ministrice obrazovanja, Blaženke Divjak, bivši rektor Damir Boras i sadašnji rektor Stjepan Lakušić Sveučilišta u Zagrebu podigli su optužbe za klevetu.

Ta tužba provlači se već četiri godine. Međuostalim, profesorica i bivša ministrica upozorila je da se radi o “taktici dugotrajnog iscrpljivanja.”

“Moje Sveučilište mene tuži za klevetu – javnim novcem. To je tipični primjer gdje se nekoga tko ukazuje na nepravilnosti i probleme stjerava u kut jer ga se može i financijski iscrpiti. Usto, četiri godine se na dva različita suda mora dokazivati da je crno crno, a bijelo – bijelo. To je i poruka onima koji bi eventualno na nešto ukazali – šuti i trpi.”

Nažalost, kaže Divjak, nadala se promjeni promjenom rektora, no ona se nije dogodila: “Mi nismo ravnopravni. Ovdje se radi o tome da on postupke financira iz sredstava Sveučilišta kojima i ja doprinosim svojim projektima. On ima prilično ležernu ulogu jer ne mora ni doći na sud”, objašnjava Divjak.

Opcija povlačenja tužbe?

“Trebalo mi je godinu i pol kao redovita profesorica da uopće dođem u priliku razgovarati s rektorom. Njegova ideja je da svi nekako solidarno snosimo troškove, a ne da Sveučilište povuče tužbu. Time se Sveučilište – sramoti.”

Divjak objašnjava da je i tražila povlačenje tužbe, no dobila je “vrlo mutan odgovor”:

“Pokušava se doć do scenarija u kojem je “vuk sit, a koza cijela.” Ja sam rekla istinu u trenutku u kojem su se sve druge mogućnosti iscrpile”, govori profesorica.

Rektor je javna osoba, ističe, stoga je dužnost da se njegov rad – propitkuje i da se brine o Ustavom zagarantiranim akademskim slobodama.

Ako ne odustanu od tužbe su na gubitku?

Iz Sveučilišta je rečeno kako će s postupkom nastaviti jer bi u suprotnom ono bilo na gubitku.

Divjak na to odgovara: “Taj gubitak je netko izračunao? Je li se tko zapitao koliki su sudski troškovi, troškovi odvjetnika? A kamoli reputacijska šteta koju ima Sveučilište kada tuži vlastitu profesoricu za nekoliko tisuća eura zbog “duševnih boli”, a osam prorektora ima plaću reda veličine ministara i premijera, što je duplo više nego 2014. godine, a studenata je manje… Broj ljudi na rektoratu buja, raste, a kakvu uslugu dobivaju?

U svojim objavama Divjak je istaknula nepotizam kao problem na Sveučilištu: “Rektor zapošljava suprugu odvjetnika da se brine o organizacijskoj kulturi, zubaricu da se brine o psihičkom zdravlju studenata pa i glumce, ponekog režisera, ali i djecu drugih rektora”, napisala je na društvenim mrežama. Kako to komentira danas?

Novi sustav ocjenjivanja gradi poslušnike

“Ja koristim svoje akademske slobode i sve ovo je provjerljivo. Možda je sve to legalno, ali pitanje je je li i etično”, govori Divjak i poziva na provjeru napisanog: “Na koncu konca tu je i Senat. Mi svi moramo razgovarati o tome je li isplativije trošiti novac za ovakve stvari ili primjerice za stipendije, dodatnu mobilnost…” ističe etičku dimenziju ovog problema.

Negativno govoriti o Sveučilištu, kazala je Divjak, znači da se ono propituje, a to je uostalom i temeljna zadaća Sveučilišta.

Novi sustav ocjenjivanja

Uvodi se novi sustav ocjenjivanja javnih službenika. Divjak predviđa da će se zahvaljujući toj novini, o njima govoriti još manje.

“To je pravilnik kojem se grade poslušnici”, govori Divjak.

Sami se odričemo izvorne uloge Sveučilišta

Akademski svijet bi trebao biti vodeći u propitivanju: “Mi se sami odričemo izvorne uloge Sveučilišta. Da bi postojalo mjesto gdje nema zabranjenih pitanja, gdje se može kritički razmišljati, morate prvenstveno razmišljati kritično prema samom sebi, prema radu Sveučilišta.

Divjak govori kako nije jedina koju se targetiralo tužbama: “To je nešto što gura Sveučilište izvan svjetskih tokova. Ako nemate slobodu istraživanja, razmišljanja – na koji ćete način biti prepoznati na međunarodnoj sceni? Rekla bih da je pogotovo to problem za one koji misle da njihov znanstveni domet završava na granicama države. Ako vaša riječ vrijedi samo u Hrvatskoj ili regiji – onda ta znanost ima slabe karakteristike prave znanosti.”

Sindikati pripremaju ustavne tužbe vezane uz ocjenjivanje. “Oni rade svoj posao, za razliku od vodstva Sveučilišta koje ga očito ne radi”, zaključuje Divjak.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.