Najbolji način da se riješite starih lijekova jest da ih vratite u ljekarnu. Ljekarne u Republici Hrvatskoj moraju uzeti neupotrebljive lijekove koje građani donesu i zbrinuti ih na odgovarajući način.
O problemu s kojim se građani susreću kada trebaju stare lijekove baciti već smo pisali.
U Hrvatskoj ljekarničkoj komori kažu kako se stari lijekovi, koje građani donesu u zdravstvene ustanove, ljekarne ili reciklažna dvorišta predaju ovlaštenim kompanijama koje ih uništavaju, odnosno, šalju ih na spaljivanje koje se provodi na propisani način.
Ali, što se dogodi jednom kad u ljekarni, nevoljko, reciklažnom dvorištu ili nekoj od zdravstvenih ustanova ostavite neupotrebljive lijekove? Nakon mnogobrojnih upita na nekoliko različitih adresa, odgovore smo pronašli na pomalo neočekivanom mjestu. U Ministarstvu gospodarstva, točnije u Zavodu za zaštitu okoliša i prirode.
vezane vijesti
“Na području Republike Hrvatske postoji više od 80 tvrtki koje imaju dozvolu za gospodarenje otpadnim lijekovima, no prema prijavljenim podacima u Informacijski sustav gospodarenja otpadom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, niti jedna tvrtka na području Republike Hrvatske tijekom 2021. nije uništavala lijekove već su izvezeni na obradu izvan Republike Hrvatske. Navedene tvrtke uglavnom provode postupke predobrade poput sortiranja otpada prije nego što otpad upute u izvoz na konačnu obradu, odnosno uništavanje”, kažu za N1info iz Zavoda za zaštitu okoliša i prirode.
Sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom, za otpadne lijekove proizvođač otpada i posjednik otpada dužan je osigurati njihovu obradu postupkom pripreme za ponovnu uporabu, recikliranjem ili oporabom, a kad to nije moguće, dužan je osigurati zbrinjavanje otpada na siguran način u skladu sa Zakonom. Navedenu obvezu proizvođač otpada i posjednik otpada izvršava na način da sam obradi vlastiti otpad ili da obradu otpada povjeri osobi kojoj je, sukladno Zakonu, dozvoljena obrada otpada ili da otpad isporuči iz Republike Hrvatske na oporabu, odnosno zbrinjavanje, navode iz Zavoda.
Kako se to radi? “Vezano za dokazivanje da je otpad obrađen na propisani način, posjednik otpada koji predaje pošiljku otpada dužan je uz pošiljku otpada osobi koja preuzima otpad predati ispunjeni pisani ili elektronički prateći list koji sadrži podatke o otpadu i osobama uključenim u gospodarenje tim otpadom, a osoba koja preuzima otpad dužna je voditi e-ONTO (elektronički registar s mrežnom aplikacijom kojim se evidentiraju tokovi otpada na teritoriju Republike Hrvatske koji sadrži i sustav kontrole kvalitete te sljedivosti otpada)”, pojašnjavaju iz Zavoda za zaštitu okoliša i prirode i dodaju kako, radi osiguranja sljedivosti otpada, obveznik vođenja e-ONTO mora evidentirati u e-ONTO proizvodnju, predaju, preuzimanje, skladištenje, prijevoz i obradu otpada, količine, vrste, podrijetlo i odredište otpada te količinu proizvoda i materijala nastalih pripremom za ponovnu uporabu, recikliranjem ili drugim postupkom oporabe.
“Osoba koja je sukladno Zakonu ovlaštena preuzeti otpad na obradu, ima obvezu prilikom preuzimanja otpada ispuniti i preuzeti prateći list za otpad te podatke o preuzimanju unijeti u e-ONTO. Otpad smije biti najduže godinu dana na skladištu osobe koja ga je preuzela radi obrade. Dakle, otpadni lijekovi se ne mogu dalje prodavati već se moraju kao otpad predati osobi koja ih je, sukladno Zakonu, ovlaštena preuzeti i obraditi. Sav tijek otpada mora biti prikazan u e-ONTO-u koji je ujedno i dokaz, uz prateći list, da su otpadni lijekovi obrađeni na prihvatljiv i propisani način”, objašnjavaju iz Zavoda.
Koliko je starih lijekova u Hrvatskoj?
Prema podacima Ministarstva gospodarstva, u Republici Hrvatskoj u 2021. konačnim se postupcima (odlaganjem) obradilo 32 posto nastalog medicinskog otpada, dok je 66 posto nakon predobrade postupcima sterilizacije izvezeno na konačnu obradu u druge zemlje, a 2 posto je direktno izvezeno izvan Hrvatske na obradu.
“U 2021. godini nastalo je ukupno 8.215 tona medicinskog otpada od čega su otpadni lijekovi činili 4 posto ukupnih količina medicinskog otpada, odnosno 310 tona. U posljednje 3 godine (2019., 2020. i 2021.) 28 tona otpadnih lijekova preuzeto je od građana u reciklažnim dvorištima, dok 843 tone ima podrijetlo iz drugih izvora (veledrogerije, ljekarne i dr.)”, odgovorili su iz Zavoda za zaštitu okoliša i prirode na upit N1info.
Sukladno propisanoj klasifikaciji vrsta otpada, tijek otpadnih lijekova s obzirom na uzrok odlaganja (npr. istek roka trajanja, neiskorištenost i sl.) se ne prati, kažu iz resornog Ministarstva.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!