Djece s mentalnim teškoćama gotovo 50.000, a psihijatara samo 46

Pexels / Ilustracija

Već godinama upozoravamo, a u posljednjih godinu dvije doslovno vrištimo o zabrinjavajućem trendu porasta problema s mentalnim zdravljem djece i mladih na koji nemamo odgovor - upozorila je u razgovoru za Točku na tjedan Sena Puhovski, psihologinja i psihoterapeutkinja koja je ovog tjedna potresla mnoge dirljivom Facebook objavom u kojoj je opisala na koji način mora odbijati roditelje čija djeca imaju ozbiljne probleme s mentalnim zdravljem jer prvi slobodan termini ima tek u travnju.

“Kolegici i meni se tjedno javlja dvadesetak ljudi koji traže stručnu pomoć za svoju djecu, oni pokušavaju naći pomoć na sve strane. Naše usluge se k tome plaćaju. Postoji još puno veći broj ljudi koji traže pomoć, ali nemaju novac. Vi kad nekoga uzmete, to nije jedan pregled, morate naći vrijeme koje ćete izdvojiti u narednim mjesecima, a to je ono što, taman da radimo od 8 ujutro do 8 navečer, ne možemo pokriti”.

Istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije i Unicefa iz 2021. godine pokazalo je kako u Hrvatskoj oko 11 posto djece ima različite poteškoće. “Dakle, govorimo o brojici od preko 49.000 djece i mladih s teškoćama – kazala je Puhovski u Točki na tjedan podcrtavajući kako istovremeno imamo tek 46 psihijatara specijaliziranih za rad s djecom i adolescentima, a trebali bismo ih imati najmanje 120. U Hrvatskoj postoji samo jedna Psihijatrijska bolnica za djecu sa 37 kreveta. Na terapiju u privatnim ordinacijama u kojima sat terapeuta iznosi oko 50 eura – čeka se mjesecima.

Kad je riječ o onima koji si ne mogu priuštiti onima koji nemaju tih 50 eura tjedno, psihoterapeutkinja kaže: “Ono što barem na papiru postoji su različite zdravstvene ustanove i nevladin sektor, ovisno o teškoćama s kojima se ljudi obraćaju. Naravno, ono što je svakodnevna praksa je drugačije jer se termini čekaju zaista mjesecima”.

U Hrvatskoj 11,5% djece od 10 do 19 godina treba pomoć ovaj čas

Puhovski upozorava da se situacija sa mentalnim zdravljem u svijetu pogoršava: “Svjetska zdravstvena organizacije je nakon pandemije objavila da je broj anksiozno depresivnih teškoća u porastu za 25 posto. Unicefovo istraživanje za Hrvatsku iz 2021. kaže da 11,5 posto djece od 10 do 19 godina ima nekih poteškoća u mentalnom zdravlju. To je 49 272 djece koja aktualno trebaju pomoć ovaj čas. Istovremeno imamo samo 46 psihijatara za njih. Unutar zadnjih godinu dana broj djece sa dijagnozom emocionalnih teškoća u djetinjstvu povećao se za 298 posto“.

Ključni razlozi zašto je pandemija toliko utjecala na psihu mladih su sljedeći: “Situacija krize, ako traje dugo, a ova je trajala dugo i njene posljedice traju još uvijek, iscrpi resurse koje imamo za to da se nosimo s izrazitim osjećajem nesigurnosti koji krizna situacija donosi. Imamo kapacitet za to, ali ne kroz ovako dug period. Uz pandemiju imamo ekonomsku krizu, dva velika potresa u Hrvatskoj, rat u Europi. Kontejner se jednostavno prelio. Djeca reagiraju tako da pokazuju simptome. Ako se ne reagira na njega na prvu, simptomi se intenziviraju dok se ne dogodi nešto što više ne možete ignorirati”.

Naglašava da bez zapošljavanja novih stručnjaka ne možemo rješavati ovaj problem, a ulaganja u mentalno zdravlje nisu predviđena u proračunu.

Slučajevi roditeljskog zanemarivanja u RH rješavaju se sa zakašnjenjem od gotovo 10 godina

“Tek ove godine pozvana sam na sud za slučaj u kojem sam prijavila zlostavljanje djeteta 2016. godine. Ta je djevojčica imala tada 11 godina, danas je punoljetna. I to nije izdvojen slučaj. Nedostaju ulaganja, nedostaje kordinaicja sustava, nedostaje svijest o odgovornosti najodgovornijih u društvu da se ovim problemom pozabave stvarno – a ne samo deklarativno – istaknula je Puhovski.

Na studij psihologije se svake godine želi upisati sve više mladih, ali imaju loše uvjete za rad pa se odluče otići vani ili u privatni sektor. “Pitanje je kako zadržati ljude da rade ovaj posao u ovoj zemlji”, naglašava.

Porast stope samoubojstava djece u Hrvatskoj u 2022. godini

“Nemamo još podatke za 2022. godinu, ali očigledno je da je došlo do porasta stope samoubojstava djece. U prva tri mjeseca 2022. godine suicid je počinilo četvero 18-godišnjaka, a u cijeloj 2021. godini sedmero. Imamo porast i hospitalizirane djece. Naša jedina psihijatrijska bolnica ima samo 37 kreveta za oboljele”, upozorava Puhovski.

Kad je riječ o utjecaju društvenih mreža na djecu, kaže: “Djeca gledaju nas i uče od nas. Izloženi su velikoj količini nezadovoljstva i kritika od odraslih vezano za svoje korištenje tehnologije, ali upravo to i odrasli rade od jutra. Za roditelje je važno da rade na tome da dijete razvije jednu kritičnost prema sadržaju koji gledaju na društvenim mrežama”.

Kako prepoznati ima li vaše dijete problem s mentalnim zdravljem

Naposljetku, evo kako roditelji mogu prepoznati sami da dijete ima određeni mentalni problem: “U predškolskoj dobi često vidimo da se vraćaju u fazu razvoja koju su već prevladali. Više se ne hrane sami, vraćaju se roditeljima u krevet, skinuli su pelenu, a sad je opet trebaju… Kod djece često možemo vidjeti razinu uznemirenosti koju odrasli često tumače kao da je dijete zločesto, a zapravo se radi o tome da je dijete preplavljeno količinom emocionalnog sadržaja koje nije u stanju integrirati pa onda na van pokazuje tu preplavljenost. Uvijek u svakoj dobi je važno prepoznati promjene u emocionalnom stanju djeteta. Ako vidimo kroz duži period da je dijete drugačije, važno je obratiti pažnju, kao i na ono što dijete govori”.

“Djeca čuju televizor, čuju razgovore odraslih, imaju svijest i osjećaju da se zbiva nešto neprimjereno i opasno”, upozorava psihologinja i kaže da ne smijemo zanemarivati reakcije djece misleći da su premladi da bi shvatili svijet oko sebe. Potrebno je razgovarati s djecom od rane dobi.

Lijenost je simptom depresije

Kad je riječ o školskoj djeci, posebno u ranom pubertetu, ono što roditelji često kažu je da je dijete lijeno. Međutim, Puhovski naglašava: “U psihologiji nema lijenosti, to su simptomi depresivnosti”. Roditelji reagiraju na način – on je lijen – i onda su djeca suočena s velikom dozom kritika, a roditelji ne shvaćaju da je lijenost simptom depresivnosti. Danas se djeca samoozljeđuju već od četvrtog razreda osnovne škole”!

“Kad dijete ima kratak fitilj i lako plane, to je također je znak jedne preplavljenosti i toga da se zbiva nešto o čemu je potrebno razgovarati”, zaključuje.

Namjera hrvatskih vlada da se napravi nešto za mentalno zdravlje je samo deklarativna, smatra Puhovski: “Nisam optimistična”, naglašava kad govori o planovima za sustavno rješavanje problema mentalnog zdravlja mladih. No nada se da će joj netko dokazati suprotno!