Europska komisija (EK) objavila je danas da je Hrvatsku prijavila Sudu EU jer nije poduzela sve kako bi u domaće zakonodavstvo implementirala Direktivu o ambalaži i ambalažnom otpadu. Uz to, o onome što je provela Hrvatska nije u cijelosti obavijestila EK. Zbog te prijave Hrvatskoj prijeti novčana kazna čije je izricanje EK zatražila od Suda EU. U Ministarstvu gospodarstva uvjereni su da su problem uspjeli riješiti.
Naime, istovremeno s ovom neugodnom informacijom koja je još jednom potvrdila sporost Hrvatske u donošenju propisa vezanih za otpad, posebno ambalažu, u Narodnim novinama objavljen je “Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku”. Iz Ministarstva gospodarstva za N1 su potvrdili da je upravo to propis koji je nedostajao u provedbi Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu.
Od kada vrijede nova pravila?
Zanimljivo je da je pravilnik donijet 13. studenog, dok je jučer objavljen u Narodnim novinama. Na snagu veći dio propisa stupa osam dana od te objave, dok nekoliko članaka treba početi vrijediti tek u srpnju iduće godine, dio u siječnju 2025., a dio u siječnju 2027. godine.
Već smo javljali da se Direktivom o ambalaži i ambalažnom otpadu nastoji zaštititi okoliš i osigurati dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Među ostalim, cilj joj je i recikliranje ambalaže.
Prema Direktivi, države članice EU morat će do 2025. reciklirati 65 posto svog ambalažnog otpada, a do 2030. to bi trebalo porasti na 70 posto. Države članice morale su te odredbe u svoja nacionalna zakonodavstva prenijeti do 5. srpnja 2020. što, međutim, kako je utvrdila Europska komisija, Hrvatska nije u potpunosti učinila. Još u listopadu 2020. EK je Hrvatskoj poslala službenu opomenu, a u lipnju 2021. i tzv. obrazloženo mišljenje. To su potezi kojima EK traži od države članice očitovanje o implementaciji određenih europskih pravila u domaće zakonodavstvo.
RH je mjesecima upozoravana
Hrvatska je u srpnju 2021. poslala EK odgovor najavljujući da će Direktiva biti uvrštena u Zakon o gospodarenju otpadom i zakonodavnim mjerama za ambalažu i ambalažni otpad. No, EK je utvrdila da je Zakon o gospodarenju otpadom stupio na snagu 31. srpnja 2021. ali zakonodavne mjere za njegovu provedbu, konkretno ovaj sporni Pravilnik, nisu donesene niti su priopćene Komisiji.
“Hrvatska nije izvijestila o potpunom prenošenju svih relevantnih odredaba te Direktive u svoje nacionalno zakonodavstvo niti je dostavila dovoljno jasne i precizne informacije o mjerama prema kojima bi bilo vidljivo da je ispunila različite obveze nametnute Direktivom”, objašnjava EK zašto je prijavila Hrvatsku.
Upozorenja o neprovođenju Direktive Hrvatska je dobila dok je ministar gospodarstva bio Tomislav Ćorić. U svibnju 2022. nasljeđuje ga Davor Filipović no ni on nije odmah finalizirao Pravilnik zbog kojeg se RH na kraju našla pod povećalom Europske komisije. Tek sada, kada je stigla prijava Sudu EU Pravilnik je objavljen. Zašto nije donijet ranije, pitali smo Filipovićevo ministarstvo.
Hoćemo li ipak biti kažnjeni?
“Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je donošenjem Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku u potpunosti u nacionalno zakonodavstvo prenijelo odredbe Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu. Pravilnik je 15. studenog 2023. objavljen u Narodnim novinama”, odgovorili su nam iz Ministarstva gospodarstva ne pojašnjavajući zašto se ovako dugo čekalo s tim propisom. U javnom savjetovanju bio je još u prosincu prošle godine, dakle prije gotovo godinu dana.
Ipak uvjereni su kako “donošenjem Pravilnika više ne postoje razlozi za postupak pred Sudom Europske unije”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!