Srbiji i Vučiću bit će teško kroz ukrajinsku krizu proći bez ogrebotina, kažu analitičari. Ali dodaju da Beograd teško može stati potpuno na ovu ili onu stranu. Kriza je i dvosjekli mač za vlast pred izbore.
“Putin matirao Ukrajinu”, udarna je poruka naslovnice tabloida Informer u srijedu. Nešto manja posvećena je procjeni ekonomista da Srbija ima plina i hrane za idućih šest mjeseci. U Politici je objavljeno drukčijim riječima: “Kako je Vladimir Putin iznenadio lidere Zapada”. Dan ranije, tabloidni mediji bliski vlastima prenijeli su da je Ukrajina prva napala Rusiju, prenosi Deutsche Welle.
Na činjenicu da s kioska širom Srbije vrebaju ovakvi napisi osvrnuo se i predsjednik Aleksandar Vučić, kritizirajući tabloide koje inače koristi u napadima na političke protivnike. “Kada pogledate naše naslove, vidite da u 80 posto medija ne postoji nikakva objektivnost, već su tih 80 posto medija na ruskoj strani, a tih preostalih 20 su apriori protiv Rusa.”
VEZANA VIJEST
“Mi svi sebi nanosimo štetu, umjesto da pokušamo biti mirni i da se kroz svjetsku krizu provučemo bez ogrebotina”, rekao je još Vučić.
Ali, to neće biti lako, smatraju analitičari. “Srpska pozicija je između čekića i nakovnja: između načela nepovredivosti teritorijalnog integriteta država i pragmatizma koji nalaže očuvanje dobrih odnosa s Rusijom, prije svega u kontekstu energetike i zastupanja srpskih interesa u Vijeću sigurnosti UN-a”, kaže za DW Mladen Lišanin s Instituta za političke studije.
Balansiranje između dva pola
Očite su dvije točke između kojih Srbija i njezin predsjednik trebaju napraviti špagu. Prva je proruski sentiment u Srbiji, kulturna i povijesna bliskost, dodatno cementirane propagandom posljednjih desetljeća.
Niz je anketa poput one koju je prije nekoliko mjeseci objavio ISAC fond: tu je 59 posto ljudi reklo da Rusiju vidi kao “najvažnijeg strateškog partnera”. Još je veći postotak onih koji u Rusiji vide tradicionalnog prijatelja (82%), i onih koji se protive srpskom ulasku u NATO (84%).
Rusija, tako se smatra, bezuvjetno podržava srpsku stvar u pogledu Kosova, iako se šef Kremlja Vladimir Putin i ovih dana poziva na “kosovski presedan” kako bi opravdao otkidanje dijela po dijela Ukrajine.
Druga točka špage je također tu: Srbija ne može podržavati ruske akcije u Ukrajini, a da ne skoči sebi u usta na pitanju Kosova. Uostalom, ni službeni Kijev nije priznao to jednostrano odcjepljenje.
Komadanje Ukrajine “mnogi Srbi s osjećajem zluradosti promatraju kao odmazdu za sve što je Zapad s SAD-om na čelu radio Srbiji po raspadu SFRJ”, piše u jednom komentaru tjednik Vreme.
“S tim što Rusija sada Ukrajini radi ono što je Zapad činio Srbiji u slučaju Kosova – na silu otima dio po dio ukrajinskog teritorija, jer pravo jačeg je iznad međunarodnog prava. Tu se krije nelogičnost u osjećanju simpatizera Putinove ukrajinske politike. To je i pokazatelj politike dvostrukih standarda Zapada”, dodaje se u tom komentaru.
Sve teže biti neutralan
Vučić je previše iskusan da sebi na međunarodnom parketu dozvoli jeftina proklizavanja, pa oduševljavanje ruskom vojnom akcijom ostavlja tabloidima. On sam je poručio otprilike: poštujemo integritet Ukrajine, ali osudit ćemo ruski napad kad ukrajinski predsjednik Zelenski osudi NATO-ovo bombardiranje 1999.
Tijek događaja iz minute u minutu pratimo OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare