Ekonomist Neven Vidaković u Novom danu govorio je o prognozama Europske komisije koja je blago povisila procjene rasta hrvatskog gospodarstva u prošloj, ovoj i sljedećoj godini te zadržala prethodnu prognozu da će inflacija ove godine usporiti.
Sljedeće godine Hrvatsku bi prema rastu BDP preteklo 15-tak država članica, ali bi rast i dalje bio iznad prosjeka u europodručju (1,5 posto) i u EU27 (1,6 posto).
“Očekivanja ipak nisu toliko dobra”
Vidaković kaže da su prognoze jedna “pomična meta”.
“To što se one često mijenjaju ustvari samo odražava da se mijenja stanje u ekonomiji”, kaže Vidaković i objašnjava “što se sve nije dogodilo ove zime”.
“Nije se dogodila hladna zima, kako se nije dogodila hladna zima, svi oni problemi s plinom i energijom koji su se mogli dogoditi, nisu se dogodili, pa je normalno da je ekonomija pozitivno reagirala na to. Iz toga proizlazi ovo da su se očekivanja malo poboljšala”, kaže VIdaković.
Kaže da očekivanja ipak nisu jako dobra. Objašnjava da podaci govore da se očekuju visoke stope inflacije i da je ekonomski rast, osim u Irskoj i Malti, skoro pa nepostojeći.
“Ekonomski rast od 1 posto nije ozbiljan dobar rast”, kaže Vidaković i da iz te perspektive treba uzeti u obzir kako to poboljšati.
Rekao je da te prognoze u sebi nose jedan jako ozbiljan defekt, a to je nedostatak utjecaja monetarne politike, a slična stvar se dogodila u Hrvatskoj prije dvije godine kad se radio proračun.
“S obzirom na to da godinama nismo imali inflaciju, proračun nije uzeo u obzir rast inflacije u svoje prihode, i onda smo najednom 2021. godine govorili da se proračun super puni. On se nije punio zbog ekonmskih aktivnosti, već zato što proračunska predviđana nisu uzela u obzir inflaciju”, kaže Vidaković i dodaje da se ovdje radi indentična stvar te objašnjava da predviđanja EK-a nisu uključila ponašanje Europske centralne banke. “A ponašanje ECB-a je dizanje kamatne stope i smanjivanje ekonomske aktivnosti”, kaže Vidaković.
“Kada to ponašanje ECB-a postane evidentno u ekonomskim podacima, u recimo šestom mjesecu”, kaže Vidaković, “njihove prognoze u devetom mjesecu će biti značajno promjenjenjke vjerojatno prema dolje”.
“ECB se ponašao kao Centralna banka Jugoslavije”
Komentirao je i brojke koje je iznijela Europska komisija koje govore da bi Unija mogla izbjeći tehničku recesiju. Vidaković kaže da je to politizacija ekonomije i puimpanje naše sreće. “Recesija nije izbjegnuta. Problem koji će napraviti Europska centralna banka već se počeo dogaćati”, kaže Vidaković.
“ECB se u koroni ponašao indentično kao Centralna banka Jugoslavije. Ona je davala novac privredi tako da ju je praktički direktno kreditirala. ECB je dala 2.3 bilijuna eura dala kredita bankama da kreditiraju privredu. Problem je taj što kad Cnetralna banka to napravi, ona ubaci jako puno novca u sustav i načelno ti nije veliki problem dokle god taj novac polako kola kroz ekonomiju. Kako nije polako kolao, već eksplodirao, imamo veliku inflaciju. ECB planira sad planira napraviti suprotno, odnosno enormnu količinu novca povući iz opticaja”, kaže Vidaković i dodaje da se radi o čak 15 posto ukupne količine novca na tržištu.
“Nijedan sustav ne može dobro reagirati na takvu kontrakciju”, upozorava Vidaković i uspoređuje to s povlačenjem 13 milijardi kuna s tržišta u Hvatskoj 2009. godine.
Upozorava da bi sustav mogao trokirati. “To znači da ćemo imati ekonomsku stagnaciju u najgorem mogućem smislu. Doći će do prestanka rasta kredita i prestanka investiranja u najgorem mogućem trenutku. Onog trenutka kad se provodi deglobalizacija imat ćemo naglo smanjenje investiranja i naglo smanjenje proizvodnje u trenutku kad banke prestaju kreditirati i inflacija je oko 6 posto i ekonomski rast pada. A Europi očajnički treba da se sva globalna proizvodnja ponovo vrati u Europu. Te europljani, s ovim likovima koji nas vode to ne mogu prepoznati”, kaže Vidaković i dodaje da su amerikanci to prepoznali.
“Oni su digli kamatnu stopu, alio su raznim zakonima i fiskalnim mjerama vratili proizvodnju u SAD”, kaže Vidaković i dodaje da sad inflacija u SAD-u pada, kamatne stope su visoke, a potražnja za radnom snagom nikad veća. “To znači da su vratili radna mjesta u SAD, a to Europa ne radi”, tvrdi Vidaković koji kaže da ECB planira, u uvjetima strukturne inflacije, isisati sav novac iz sustava. “Oni su svjesni posljedica toga. Zato je Boris Vujčić rekao da će biti potrebno podnijeti veliku žrtvu da se spusti inflaciju. Velika žrtva znači da standard građana i zaposlenost moraju pasti”, rekao je Vidaković.
“Nama će plaće jako malo rast”
Objasnio je i što znači procjena našeg rasta od 1, 5 posto. “To je pitanje samo te veličine. Mi kad imamo krizu mi potonemo više od svih, kad imamo rast odskočimo više od svih. Između ostalog treba biti realan. Vi da odete u Europsku komisiju i da ih pitate brojke, ne bi dobili nijednu brojku već bi dobili raspon. A kako oni ne žele zbunjivati građane, onda oni ne pokažu raspone već jednu brojku”, kaže Vidaković i dodaje da te brojke ne treba intepretirati na nekakav poseban način.
Govorio je i o najavama da će građanima rasti plaće nakon ljeta. “Nama će plaće jako malo rast, značajno ispod inflacije u ovom slučaju i nikad neće doseći europske plaće, jer je to službena politika vlade. Službena politika Vlade Republike Hrvatske je da se zaustavi i ograniči rast plaća. To je demonstrirano stotine puta”, kaže Vidaković.
Na komentar da se premijer hvali da su u njegovom mandatu plaće najviše rasle, Vidaković kaže kako premijer ne može povećavati plaće, već da one rastu sukladno ponudi i potražnji.
“Da li je ova vlada u prošloj godini odobrili preko 100 tisuća dozvola za uvoz stranih radnika. Kad povećate ponudu radne snage, cijena ne može puno rasti. Ova vlada uvozom strane radne snage ograničava rast plaća. To se drugačije ne može intepretirati. Ne možete kontinuirano povećavati ponudu radne snage i onda očekivati eksploziju plaća. To je jednostavno nemoguće”, kaže Vidaković i naglašava da dok god ova vlada dozvoljava uvoz radnika ne može se očekivati rast plaća. “To je uvod u treće predavanje ekonomije”, kaže Vidaković i dodaje da ono što vlada priča da je to priča, a da ono što se kontinuirano radi je ograničavanje rasta plaća.
“Svi kao napeti luk gledaju je cijena nafte”
Komentirao i kako će rat u Ukrajini utjecati na prognoze rasta ili moguću pojavu recesije.
“Svi kao napeti luk gledaju je cijena nafte”, kaže Vidaković i objašnjava da se ekonomska budućnost Europe svodi na cijenu nafte. Govorio je o mogućnosti da Kinezi, Rusija i Saudijska Arabija zaustave proizvodnju nafte da bi moglo doći do novog inflatornog vala. Također spominjao je i novo globalno preslagivanje te smatra kako u njemu glavnu riječ vode Kinezi.
“Logika stvari kaže, da ako Kinezi planiraju destabilizirati Europu, onda se to najbolje radi na sljedeći način: pustite da inflacija malo popusti, kao što će se to prirodno početi događati, jer je već došla na vrhunac pa mora početi padat, onda izazovete novi ekonomski udar kroz zatvaranje proizvodnje nafte. Rusi su već smanjili propizvodnju i sad treba vidjeti kroz naredno razdoblje hoće li to učiniti druge članice OPEC-a. Ako to naprave druge članice OPEC-a i nafta ode na 120 dolara po barelu onda je sve jasno”, kaže Vidaković i napominje je da je cijena nafte jedina važno u sljedećim mjesecima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare