Građanska inicijativa ZA djecu pokrenula je peticiju kojom traži povećanje dječjeg doplatak za minimalno 50 eura za svako dijete ili kompletno ukidanje cenzusa i fiksni dječji doplatak za svako dijete, bez obzira na primanja u obitelji.
“Smatramo da rastom cijena, uvođenjem eura, gledajući i na iznos prosječnih plaća, dječji doplatak od 19 do 38 eura nikako nije dovoljan da bi dijete imalo ikakve koristi od njega”, napisali su na svojoj Facebook stranici.
Iz inicijative ističu da Hrvatska kao članica Europske unije zaostaje po pitanju dječjeg doplatka i iznosa istog.
“Ako idemo u korak s vremenom i ako smo toliko napredovali, vrijeme je i da se mijenjaju stvari koje se nisu mijenjale desetljećima. Dječji doplatak u Hrvatskoj iznosi mizernih 149 do 299 kuna, ili po novome 19.40 do 38.90 eura. Cenzus je takav da mnoge obitelji ostaju bez dječjeg doplatka unatoč tome što su na pragu socijalnih slučajeva zbog malih primanja, iako su zaposleni”, dodaju.
Slično je za N1 televiziju rekla i Kristina Kovačević, blogerica i članica Inicijative ZA djecu. Rekla je kako je trenutni iznos kojeg roditelji primaju zapravo mizeran iznos s obzirom na porast cijena energenata, režija, potrepština za djecu te da ga treba prestati gledati kao socijalnu naknadu.
“To bi trebalo biti pravo svakog djeteta u Hrvatskoj bez obzira na cenzus”, smatra Kovačević
Rekla je i da kad Inicijativa uspije skupiti 100 tisuća potpisa da se nadaju da će vladajući shvatiti ovu situaciju ozbiljno i da će dići iznos dječjeg doplatka kako bi bio moguć svima, bez obzira na to koliko djece roditelji imaju. Dodala je i da se mnogi dijelom iseljavaju zbog većih prava za djecu, pogotovo što se tiče vrtića i škola.
“Druge zemlje su prema djeci pristupačnije i ulažu mlade i budućnost, za razliku od Hrvatske koja ukida sve olakšice za djecu”, smatra Kovačević.
“Dječji doplatci i porodiljske naknade neće nam riješiti problem demografije”
Slično razmišlja i demograf Stjepan Šterc koji kaže da takav model imaju neke države poput Njemačke i da on ima smisla.
“Mi smo otišli toliko daleko u demografskim negativnostima da nam zapravo dječiji doplatci i porodiljne naknade neće riješiti problem. Pitanje demografije mora postati ključno strateško pitanje političkog odlučivanja u Hrvatskoj i moramo uz te klasične demografske mjere krenuti u decentralizaciju države, debirokratizaciju, da konačno u političkom sustavu shvate da se političke odluke više ne mogu donositi na osnovu osjećaja već naprosto na osnovu neke logike, znanstevnih projekcija i zakonitosti. Kad se to shvati i političari će lakše donositi odluke”, ističe Šterc i naglašava kako javni pritisak mora biti velik, jer ta problematika pokazuje da smo u situaciji kad to ne možemo samo promatrati.
“Doplatak za djecu treba promatrati uz olakšice u sustavu poreza na dohodak”
A evo koliko iznos je dječjeg doplatka u nekim europskim zemljama. Njemačka od 1. siječnja daje 250 eura za svako dijete, Irska isplaćuje 140 eura mjesečno svakom djetetu, mali Šveđani primaju 123 eura mjesečno, a u Austriji sva djeca do 3 godine primaju 114 eura doplatka, djeca do 9 godina 121 euro, a starija od 10 do 18 godina 141 euro. U Nizozemskoj ovisno o dobi djece doplatak iznosi 223 eura za djecu do 5 godina, a najveći je, od 319 eura, za djecu u dobi od 12 do 17 godina.
A kako su za N1 rekli iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, ove godine planirano je donošenje Zakona o doplatku za djecu. Izmjenama zakona namjeravaju povećati iznose doplatka za djecu za sve skupine korisnika, kao i redefinirati postojeće cenzusne grupe. Kažu i kako je u 2021. broj korisnika doplatka za djecu iznosio je 134.807 i obuhvaćao je 263.906 djece za što se u 2021. godini isplatilo 159.267.370,00 EUR-a. Također podsjećaju, da je ukupno za doplatak za djecu, rodiljne i roditeljske potpore izdvaja se 3 milijarde kuna godišnje odnosno 398.168.454,00 EUR. Nisu se propustili pohvaliti ni tim da je Vlada omogućila “besplatne” školske obroke, prijevoz i udžbenike za učenike te financira brojne druge mjere kojima se osnažuju obitelji s djecom diljem Hrvatske.
Kažu da je u prethodnom razdoblju izmijenjen i dohodovni cenzus kao uvjet za ostvarivanje prava na doplatak za djecu.
“No navedenu mjeru potrebno je nastaviti i u narednom razdoblju kako bi se osiguralo povećanje broja korisnika doplatka za djecu kao i korisnika pronatalitetnog dodatka koji se ostvaruje za treće i četvrto dijete korisnika doplatka za djecu”, odgovorili su iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.
Također podsjetili su i na to da doplatak za djecu treba promatrati uz olakšice u sustavu poreza na dohodak. Te porezne olakšice za djecu razlikuju se prema broju djece u pojedinoj obitelji. “Za prvo dijete porezna olakšica iznosi 232,27 € (1750 kn) mjesečno ili 2.787,18 € (21.000 kn) godišnje. Na drugo dijete roditelj ima poreznu olakšicu od 331,81 € (2500 kn) mjesečno, što je 3.981,68 € (30.000 kn) godišnje. Treće dijete umanjuje oporezivi dio dohotka za 464,53 € (3500 kn) mjesečno, odnosno 5.574,36 € (42.000 kn) godišnje. Sa svakim sljedećim djetetom u obitelji koeficijenti prema kojima se obračunavaju porezne olakšice rastu pa time rastu i njihovi iznosi na mjesečnoj odnosno godišnjoj razini”, objašnjavaju iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare