Habijana napušta ključni suradnik

Nakon svega nekoliko mjeseci provedenih na poziciji državnog tajnika novoosnovanog Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Bernard Gršić odlazi s te funkcije. Potvrđeno je to u priopćenju sa zatvorenog dijela sjednice Vlade RH koja je objavila da Gršić odlazi na vlastiti zahtjev, te da će biti razriješen s 15. studenim ove godine.

Gršić je na poziciju državnog tajnika u novom ministarstvu imenovan u svibnju ove godine. Tamo je došao nakon što je od 2017. vodio Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, koji je u međuvremenu ukinut, a poslovi su prebačeni u ministarstvo na čije je čelo imenovan Damir Habijan (HDZ).

Zašto odlazi Habijanov suradnik?

Prebacivanje digitalizacije u jedno od ministarstava protumačeno je kao želja da se taj proces na razini državne uprave ubrza. Međutim, ključni čovjek za taj posao uskoro napušta Ministarstvo. Pitali smo Gršića što je razlog odlaska. Kaže da su razlozi doista osobne prirode.

“Kroz proteklih više od osam i pol godina sretao sam mnoge ljude, sudjelovao u raznim protokolima, s ponosom predstavljao svoju domovinu u zemlji i inozemstvu, radio neumorno pokušavajući iz dana u dan stvoriti barem djelić bolje Hrvatske.

Hvala svima koji su mi u tome pomagali i to omogućili.

Vrijeme nosi svoje, kaže poznata uzrečica, a ovakav odgovoran i zahtjevan posao ostavlja tragove na život i zdravlje. Nekad je važno znati prepoznati te tragove i imati snage promijeniti prioritete u životu kako bi mogao nastaviti stvarati bolje sutra na drugačiji način”, poručio je.

Važnost digitalizacije društva

Inače, upravo je Bernard Gršić još 2022. objašnjavao Strategije digitalne Hrvatske do 2032. godine čiji su strateški ciljevi razvoj inovativnoga digitalnog gospodarstva i javne uprave, povećanje dostupnosti i uporabe optičkih i 5G mreža te digitalnih kompetencija stanovništva.

Naglašavao je kako ta strategija sadrži i viziju po kojima bi Hrvatska do 2032. trebala postati digitalno društvo s digitalnim kompetencijama za život i rad u digitalno doba.

Kako zadržati stručnjake?

“Strategija je usklađena i s ciljevima nacionalne razvojne strategije, a njezina izrada je bila participativna, s uključenim širokim krugom zainteresiranih, od tijela vlasti, akademske zajednice i gospodarstva do pojedinaca, odnosno ukupno 140 sudionika iz više od 40 institucija“, kazao je tada Gršić.

Provedbom politika i ostvarivanjem ciljeva iz tog strateškog dokumenta udio ICT sektora do 2032. u BDP-u bi se trebao povećati na 13 do 15 posto, za razliku od 2019. kada je bio oko 4,5 posto, a prema ranijim procjenama, za provedbu te strategije do 2032. trebalo bi oko sedam milijardi kuna.

Važan proces za Hrvatsku

S obzirom na ciljeve očekuje se i da nova strategija pridonese da Hrvatska do te godine postane zemlja digitalno i gospodarski konkurentnih poduzeća i digitalizirane javne uprave, pri čemu je važno da se u digitalne procese, uz gospodarstvenike, aktivno uključe sve razine vlasti i građani.

Time bi Hrvatska prema očekivanjima trebala i dostići europski prosjek u DESI indeksu stupnja digitalizacije EU, za razliku od sada kada je po tom indeksu na 21. mjestu od 27 članica EU.

Stoga je i od četiri cilja te strategije razvoj digitalnih vještina kod građana označen jednim od najvažnijih zadataka da bi se digitalizacija dobro razvijala i odvijala, odnosno građani moraju razumjeti što digitalizacija donosi i da se znaju koristiti tehnologijom, a za što pak u zemlji treba biti dobra povezivost i još bolja dostupnost interneta.

Ta strategija, ako se dobro provede, trebala bi pridonijeti i boljoj ukupnoj poziciji ICT sektora u hrvatskom gospodarstvu, ali i zadržavanju ICT stručnjaka u zemlji, za što je važno i da se taj sektor porezno, regulatorno i parafiskalno rastereti.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.