Ilegalne migracije ponovno se nameću kao jedna od gorućih tema Europske unije. S tim problemom suočava se i Hrvatska u koju je ove godine ušlo 36 tisuća migranata. Sve je veći broj i onih koji dolaze iz afričkih država. Migrante se može vidjeti na ulicama većih gradova, a većina njih želi otići u bogatije europske zemlje. Zbog svega toga, pred samo glasovanje o proširenju schengenskog područja na Hrvatsku, Rumunjsku i Bugarsku - Austrija je počela sumnjati treba li se ići na taj korak. I danas se oglasio njihov ministar unutarnjih poslova koji poručuje - nije vrijeme za proširenje Schengena. Nameće se to kao jedna od glavnih tema sastanka austrijskog kancelara i premijera Plenkovića sredinom ovog tjedna u Hrvatskoj.
Skupina migranata iz Afganistana preko Hrvatske želi doći do bolje budućnosti.
“Na ulicama smo. Jučer smo stigli ovdje. Planiamo otići u Francusku, Njemačku, svatko ima svoj izbor”, kaže jedan od migranata s kojim smo razgovarali.
Ovdje su u tranzitu. Imaju tjedan dana za napustiti zemlju.
“Ne primamo pomoć. Ovdje nema kampa ni mjesta za migrante. Nema mjesta ni za jednu noć. Ni za pojesti ni popiti”, kaže nam migrant.
I Hrvatska se suočava sa sve većim priljevom migranata bez obzira na hladnoću. Kod zagrebačkog Paromlina uskoro će dobiti dva grijana šatora i kontejner u kojem će se moći okupati.
“Neka predviđanja i neke analize jesu da vjerojatno ulaskom Hrvatske u schengenski prostor misle da će se hermetički zatvoriti granice pa pokušavaju čim prije krenuti prema zapadu”, govori Ante Mlinarić iz Crvenog križa.
Porast broja migranata u Hrvatskoj
Na taj problem ukazuje i ministar Davor Božinović. Ove godine bilježi se porast broj migranata u Hrvatskoj za čak 145 posto.
“Ove godine imamo povećanje ilegalnih migracija diljem Europe. Dakle, po svim pravcima, od onog zapadno meditarnskog, srednje mediteranskog, uljučujući istočno mediteranski. Ovo nije pitanje koje može rješavati jedna zemlja sama”, rekao je Božinović.
Mnogi od njih završe i na austrijskoj granici. Tamošnji ministar unutarnjih poslova obišao je jednu od njih i ponovno udario po Schengenu. Inzistira na proceduri traženja azila u trećim zemljama ili na vanjskim granicama Europske unije. Uz veliki broj ilegalnih migranata, u Austriji su uhićena i 322 krijumčara ljudi.
Kakve su poruke iz Austrije?
“Situacija na granici, koja je za stanovništvo nepodnošljiva, pokazuje da Schengen u biti ne funkcionira. Stoga nema smisla širiti sustav. Da sustav ne funkcionira govori i činjenica da se unutarnje granične kontrole odvijaju gotovo posvuda”, kazao je austrijski ministar unutarnjih poslova.
Poruke iz Austrije zabrinjavaju i hrvatskog predsjednika.
“Mislim da je to nekakav obračun u drugoj ili trećoj derivaciji preko naših leđa među nekim drugim članicama Europske unije. Tu se onda uključila Austrija koja ima unutarnje političke vidljive, ali meni nejasne razloge zašto to rade. Sve u svemu – nije dobro”, rekao je Zoran Milanović.
Čini se da je Hrvatska u ovoj priči kolateralna žrtva. Koji je cilj Austrije?
“To je pokušaj da se skrene pozornost s problema ÖVP-a, vladajuće stranke sa zelenima… Korupcijski skandali, bivši glavni tajnik ministarstva financija, gospodin Schmidt, objavljeni su neki chatovi, prepiske”, kaže bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač.
No Austrija, kao i neke druge zemlje, problem ilegalnih migracija želi podići na višu razinu. U petak se održava izvanredni sastanak ministara untarnjih poslova, a 8. prosinca očekuje se i konačna odluka oko proširenja Schengena.
“Ajmo vidjeti što dobivamo Schengenom. Prvo, Schengen je jedna fikcija. U svakoj kriznoj situaciji koja se dogodila u zadnjih 7-8 godina Schengen je prestao postojati”, rekao je Mostov Nino Raspudić.
“Smatramo da Hrvatska treba ući u Schengen, ali isto tako da Hrvatska treba ojačati mehanizme nadzora nad provedbom zaštite granice, posebno u smislu zaštite ljudskih prava, zaštite djece bez pratnje”, smatra pak Sandra Benčić iz Možemo.
A upravo je zaštita ljudskih prava nešto što se u cijeloj ovoj priči ne smije zaboraviti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare