Goranko Fižulić, politički analitičar i bivši ministar gospodarstva, u Newsroomu je s Ilijom Jandrićem komentirao aktualne teme, od demografije preko afere Mreža do poreza na nekretnine.
Pronatalitetne mjere, mobilnost, fleksibilizacija radnoga vremena, kao i snažna podrška mladima okvir je prijedloga strategije demografske revitalizacije do 2033. godine koja je u petak predstavljena na sjednici Vijeća za demografsku revitalizaciju Hrvatske kojom je predsjedao predsjednik Vlade Andrej Plenković. Demograf Nenad Pokos rekao je nakon sastanka novinarima da su zadani samo strateški ciljevi bez konkretnih mjera.
Komentirajući kritike Vladinog plana Goranko Fižulić je rekao:
“Je li premijer Plenković od 2016. do 2023. išta govorio o imigracijskoj politici koju Hrvatska nema i je li ikad spomenuo bilo kakav problem vezan uz strane radnike kojih je 2016. bilo 11.000, a sad ih u Hrvatskoj ima 200.000 i bez njih bi Hrvatska stala? Skrivanje iza ovakvih pokaznih vježbi zapravo je strah od biračkog tijela koje ne može razumjeti kako se u Hrvatskoj, što se nije dogodilo drugoj europskoj zemlji, u tako kratkom vremenu promijenila demografska slika.”
Fižulić je istaknuo da je danas svaki drugi radnik u građevinarstvu stranac, turizam je nemoguć bez stranaca i taj trend će se nastaviti. “Najiskreniji je u svemu bio Davor Božinović koji je rekao želi li Hrvatska getoizaciju ili će imati politiku njihove integracije, učenje hrvatskog jezika itd? Strani radnici će početi formirati obitelji, dolazit će njihovi partneri, kao što naši ljudi to rade vani. O tome se u Hrvatskoj hrabro šuti. Plenković o tome mora prvi progovoriti, a on govori o malim obiteljima. Pronatalitetnim politikama se demografska slika u Hrvatskoj ne može promijeniti.
Hrvatska se treba suočiti s realnošću da će u naredne dvije-tri godine svaki deseti stanovnik ove zemlje biti s drugog kontinenta, ne iz susjedstva. To vuče niz neriješenih pitanja koje nećemo riješiti ako držimo glavu u pijesku. Hrvatska je najednom postala i zemlja koja se iseljava i dalje, a u koju se netko drugi useljava, i to su sve više stranci s drugih kontinenata.”
“Ministarstvo gospodarstva? Tu se poskliznu svi ministri”
Goranko Fižulić se dotaknuo i novog ministra gospodarstva Damira Habijana. Smatra da nije problem što je po struci pravnik jer, napominje, ministar je uspješan koliku ima političku moć. Kaže da se podrazumijeva određeno snalaženje u sektoru koji mu je povjeren, ali i da kod nas postoji mistifikacija ministarstva gospodarstva.
“Prije 20 godina se to ministarstvo trebalo zvati Ministarstvo energetike, industrije i trgovine, no to je bilo nezgrapno pa je ostalo Ministarstvo gospodarstva, a zapravo je nadležno u dva ključna sektora – energetika i trgovina. Makroekonomskim mjerama, poreznim politikama, fiskalnom politikom bavi se Ministarstvo financija. Ministarstvo gospodarstva nema alate utjecati na kretanje hrvatskog gospodarskog rasta kao što to može i mora Ministarstvo financija. No, u ova dva segmenta ima itekako ovlasti. Tu se poskliznu svi ministri.”
“Nebitno je da neki savjetnik dilao informacije Mostu…”
Osvrnuo se i na aferu Mreža te je istaknuo, po njegovom mišljenju najveći problem cijele priče, kako se uopće raspolaže sredstvima koja se dijele tko zna kako.
“Čim postoji mogućnost da neki savjetnik uz prešutnu dozvolu ministra raspolaže bilo kakvim sredstvima koja može dijeliti, već smo u problemu. To je jedina ozbiljna stvar cijele afere. Kako uopće neko ministarstvo, ministar, savjetnik ima na raspolaganju bilo kakav fond s kojim diskrecijski raspolaže i dijeli sredstva po babi i stričevima? Premijer je uredno imenovanjem Habijana izbjegao ključ za odgonetnuti što se u hrvatskom medijskom, političkom i javnom prostoru događa.”
Komentirajući činjenicu da se HEP oglašava u mediju koji onda optužuje Most, kao i činjenicu da je premijer to nazvao Mostovom, a ne HDZ-ovom aferom, Fižulić je rekao:
“Sramotno je bilo kako su neki nacionalni mediji popratili otkrivanje afere Mreža i kakve su naslove htjeli okrenuti naopako i poslati poruke koji su nebitne. Nebitno je da neki savjetnik dilao informacije Mostu, vjerojatno je to radio u svom poslovnom obračunu s bivšim ili sadašnjim poslovnim partnerima. Premijer ima čudan odnos prema svima afermaa koje su se odvijale i ponaša se po modelu “država, to sam ja” pa što je štetno za mene i imidž, štetno je i za državu. Naravno da ga je to prvo zasmetalo jer to šteti njegovom monolitu u Vladi, za njega je normalno da Ministarstvo zakupi tri stranice u novinama i reklamira…”
“Od državnog monopola gori je samo privatni”
Dotaknuo se i uvođenja poreza na nekretnine, odnosno imovinu, što je SDP obećao u svom izbornom programu. Fižulić kaže da će porez na nekretnine biti uveden koliko god se vladajući tome opirali jer je to dio modernih poreznih sustava. “Hrvatska ima debalans u poreznim opterećenjima. Tu je ovo izostalo zbog niza razloga. Građani moraju razumjeti da zato što nemamo porez na imovinu, zato je PDV drugi najviši u Europi i zato Hrvatska ima najnepravedniji porez na potrošnju koji plaćaju svi isto, i on kao takav dobar dio građana dovodi do ruba ili preko ruba siromaštva.”
Na pitanje zašto Plenković toliko izbjegava porez na nekretnine, Fižulić smatra da postoje tri ključne točke otpora porezu na imovinu. “Jedna je unutar gospodarstva gdje postoje veliki vlasnici nekretnina. Drugi dio su vlasnici imovine koji ne žele novi porez. Treći dio su prestrašni građani koji imaju jednu nekretninu u kojoj žive i koji misle da će morati još ješto dodatno plaćati, a jedva krpaju kraj s krajem.”
Smatra da, kad bi se uveo taj porez, došlo bi do povećanja broja nekretnina na tržištu, a time i do stabilizacije. Osvrnuo se i na inflaciju, a o preuzimanju Fortenove zaključno je rekao:
“Od državnog monopola gori je samo privatni. Imali smo dosad dominantne krupne poduzetnike, ali nikad nismo imali poduzetnika koji u različitim segmentima, energetika i ovom slučaju maloprodaja hranom, ima tako zapaženi udio. To bi trebalo onima koji se bave zaštitom tržišnog natjecanja, signalizirati da treba ustanoviti postoji li dominaicja i ako postoji, nešto poduzeti.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare