U Jadranskom moru žive deseci vrsta morskih pasa, od kojih su neke tu stalno, a neke se povremeno pojavljuju. Kako je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja navelo za N1, u Jadranu žive 33 vrste morskih pasa, no procjenjuje se da je broj puno veći i da se penje preko 50.
Kako nam je rekla mag. biologije Zrinka Jakl, voditeljica Programa zaštite prirode u Udruzi za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, procjena je da je od 53 vrsta prisutnih u Jadranu, njih 16 pred izumiranjem.
U Hrvatskoj je 16 vrsta morskih pasa strogo zaštićeno, dodaju iz Ministarstva. To su:
Pas tupan (Carcharhinus plumbeus)
Pas modrulj (Prionace glauca)
Jaram, mlat (Sphyrna zygaena)
Butor (Galeorhinus galeus)
Volonja (Heptranchias perlo)
Glavonja (Hexanchus griseus)
Pas lisica (Alopias vulpinus)
Psina golema (Cetorhinus maximus)
Velika bijela psina (Carcharodon carcharias)
Kučak (Isurus oxyrinchus)
Kučina (Lamna nasus)
Psina zmijozuba, trošiljka (Carcharias taurus)
Psina zmijozuba, petošiljka (Odontapsis ferox)
Prasac (Oxynotus centrina)
Sklat žutan (Squatina oculata)
Sklat sivac (Squatina squatina)
Dramatični su i podaci koje je u srpnju objavila Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF), a koji pokazuju da populacije morskih pasa i raža kontinuirano opadaju dok se tri vrste smatraju izumrlima.
Zašto morski psi dolaze do obale?
Ovog ljeta smo imali prilike vidjeti razne video zapise na društvenim mrežama koji prikazuju dolazak morskih pasa jako blizu obala diljem svijeta. No, iz Ministarstva nam kažu da se morski psi kod nas vrlo rijetko približavaju obali.
“Većina ih ne obitava uz obalu, već u otvorenom moru, ali nije neobično da ponekad dođu bliže obali, no od toga ne treba imati straha. Takvo ponašanje je rijetko i nije usmjereno na ljude. Moguće je da traže hranu, jer im na uobičajenom mjetu nije dostupna, slijede otpad nalik hrani, ili su pak ozlijeđeni ili dezorijentirani i dr”, ističu iz Ministarstva.
Također naglašavaju da je svako “namjerno uznemiravanje, hvatanje, ozljeđivanje ili ubijanje strogo zaštićenih životinja, primjerice morskih kornjača, morskih pasa, dupina ili kitova zabranjeno”.
I dr. sc. Neven Iveša, dipl. ing. biologije sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli navodi da ne trebamo biti zabrinuti jer je “obalno more za većinu vrsta ‘većih’ morskih pasa negostoljubivo područje prvenstveno zbog manjeg prisutstva njihove glavne hrane (pelagična riba i vrste vezane uz njima svojstven hranidbeni lanac), ali i raznih oblika uznemiravanja od strane ljudi (zagađenje obalnog mora, turizam, otpad, buka u moru i sl.)”.
“Katkada se neki od takvih morskih pasa uočava i blizu obale, ali to se većinom radi o dezorjentiranim jedinkama koje su ili puštene iz ribolovnih alata ili su doživjele određeni oblik traume te se ne ponašaju prirodno. Budući da interes za more i obalu postaje sve veći iz niza razloga, tako je i sve veći broj osoba u interakciji s morem te su takvi slučajni susreti s morskim psima, posljedično, mogući”, rekao nam je Iveša.
Jakl pak dodaje se u Jadranu najčešće možemo susresti s vrstama kao što su modrulj, lisica, mačka bljedica, mačka mrkulja, pas mekuš, kostelj i kučak.
“Na svjetskoj razini procjenjuju kako je vjerojatnost da će vas napasti morski pas jedna naprema 300 milijuna. U Jadranu i manja jer od početka praćenja ovih podataka je zabilježeno tek desetak slučajeva napada morskoga psa na čovjeka, a zadnji sa smrtonosnim ishodom se dogodio prije 50 godina”, rekla je Jakl za N1.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!