Odluku zagrebačkih gradskih vlasti da dio ceste između Pravnog fakulteta i Hrvatskog narodnog kazališta na Trgu Republike Hrvatske prenamijene u biciklističke staze mnogi su dočekali "na nož".
Na mjestu dosadašnjih desetak parkirališnih mjesta ispred Pravnog fakulteta te prometne trake s druge strane, sada se nalaze biciklističke staze – jedna u smjeru zapada, druga na istok, prema Masarykovoj ulici i najužem središtu grada. Time je vozačima automobila, umjesto dosadašnje dvije, ostala smo jedna kolnička traka.
Mnogi su ljutito reagirali na taj potez gradonačelnika Tomislava Tomaševića i gradske uprave tvrdeći da je time, uz ionako nedovoljan broj parkirališnih mjesta u središtu grada, oduzeto još jedno parkiralište. Neki, pak, tvrde da će to ugroziti sigurnost biciklista na tom dijelu ceste, a žestoke kritike uputio je predsjednik stranke Plavi grad Ivica Lovrić, bliski suradnik pokojnog gradonačelnika Milana Bandića, kazavši da se tom prometnom prenamjenom “narušava komoditet građana i kvaliteta života te nanosi šteta i proračunu Zagrebparkinga i Zagrebačkog holdinga”.
“Sigurnost je sada puno veća”
Za razliku od nemalog broja kritičara, stručnjak za prometno planiranje Marko Ševrović, izvanredni profesor na Fakultetu prometnih znanosti, ovo prometno rješenje smatra izvrsnim, što nam je i opširno objasnio. Sama situacija kod HNK, kaže, nije nesigurna po bicikliste i preglednost je ondje dobra.
“Usporedimo li situaciju kakva je bila prije, sada je sigurnost puno veća. Prije su biciklisti morali voziti kolnikom, nisu imali odvojenu infrastrukturu i to je za njih bilo puno opasnije. Tamo je i pješački prelaz pa vozači na tom mjestu ionako moraju povećati pozornost.
Osim toga, sada je tamo samo jedna prometna traka čime se smanjuje broj radnji koje vozači moraju napraviti pa su samim time puno više fokusirani. Prije su imali vozila koja su im dolazila s desne strane, a sada imaju bicikle. Nema neke velike razlike. Moramo se naviknuti da su biciklisti među nama”, kaže Ševrović podsjećajući da se, prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, biciklisti ionako moraju kretati kolnikom, a nogostupima samo ako su na njima označene biciklističke staze.
Rješenje je u “commutingu”
Za prometnu situaciju u Zagrebu Ševrović kaže da će uskoro biti neodrživa. U tom smislu, za ovu prenamjenu kod HNK kaže da je izvrsna mjera.
“Spojena je Deželićeva ulica za čiju se biciklističku stazu prije godinu dana govorilo da je izdvojena i nepovezana s ičim. Njenim spajanjem s dijelom kod HNK sada od Trga Francuske Republike do samog centra grada postoji kvalitetna biciklistička infrastruktura. To će sigurno potaknuti određen broj ljudi da umjesto automobilom tamo idu biciklom. Loše je, pak, što je sve to još premalo. Treba spojiti zapadni dio grada – Črnomerec, Špansko, Prečko i Malešnicu s centrom grada. Istu stvar treba napraviti i na istoku grada kako bi se potaknulo što više građana da duže gradske vožnje – na posao, u školu, na fakultet obavljaju biciklom. Na engleskom se to zove commuting. Time bi se mogao smanjiti pritisak vozila na centar grada”, objašnjava Ševrović.
Za privatno parkiranje – 12 kvadrata javne površine
Nezadovoljstvo gubitkom desetak parkirališnih mjesta ispred Pravnog fakulteta on smatra neopravdanim i drži da je to “politička tema”.
“Jedno parkirališno mjesto je 5,5 puta 2 metra. Time se praktički daje javna površina od nekih 11-12 kvadrata privatnoj osobi da bi parkirala svoj automobil. Bilo je automobila koji su tamo bili parkirani po mjesec dana. To znači da je osoba s povlaštenom parkirališnom kartom (po mjesečnoj cijeni od 13,30 eura, nap.a.) mogla ostaviti tamo svoj automobil po mjesec dana. Pa taj automobil, koji se ne koristi, može stajati bilo gdje drugdje. Apsolutno nije bilo razloga da itko s povlaštenom parkirališnom kartom parkira na ta mjesta, a sada taj prostor, kao bicilklističku stazu, može koristiti puno više ljudi”, kaže.
Povezuje to s, kako kaže, mentalitetom naslijeđenim iz socijalizma.
“Previše se oslanjamo na to da nam Grad treba nešto dati. Grad nam treba osigurati škole, dječje vrtiće, bolnice i održavanje cesta, a nigdje u razvijenom svijetu nema toga da vam gradovi osiguravaju parkirališna mjesta, osim eventualno na obodima gradova”, ističe Ševrović.
“Vani parkiranje košta kao noćenje u hotelu”
No kako onda riješiti problem parkiranja u središtu grada? Ovaj prometni stručnjak kaže da je rješenje “pod zemljom”, no teško je izvedivo.
“Treba napraviti javne podzemne garaže, ali problem je što im je cijena jako visoka i što je jako teško naći investitora koji će odlučiti investirati u javnu garažu. Tim više što građani očekuju da i dalje imaju povlaštene cijene parkiranja. Toga vani nema. Odete li u gradove u zapadnoj Europi i SAD-u, u središtima tih gradova gotovo su jednake cijene hotelske sobe za jednu noć i parkirališnog mjesta. Nažalost, u budućnosti to čeka i Zagreb jer ne možemo očekivati da će u središtu grada biti dovoljno parkirališnih mjesta za sve. Zbog toga treba puno ulagati u javni prijevoz. I ovo kod HNK je dobro jer je vidljivo i potaknut će određeni broj ljudi da se voze biciklima, a ne automobilima. No i biciklističkih staza je premalo – 20 posto od onoga koliko bi ih trebalo biti”, rekao je Ševrović.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare