Nakon nedavno održanih izbora za Europski parlament, europski čelnici intenzivno pregovaraju o raspodjeli ključnih funkcija u institucijama EU-a.
Stoga je u ponedjeljak navečer u Bruxellesu održan neformalni sastanak čelnika država članica EU-a na kojemu je bio i hrvatski premijer Andrej Plenković. On je privukao pažnju prijedlogom da mjesto predsjednika Europskog vijeća prve dvije i pol godine mandata dobije netko iz grupacije socijalista, druge najbrojnije nakon pučana, dok bi preostale dvije i pol godine to mjesto pripalo Europskoj pučkojn stranci (EPP).
Time se ne bi dogodilo da u drugoj polovici mandata pučanima ostane samo funkcija predsjednika Europske komisije (EK), na kojoj bi trebala ostati Ursula von der Layen.
Na prvoj crti obrane EPP-a
Iako je Plenković iznio taj prijedlog na zatvorenom sastanku, informacija je brzo dospjela do novinara.
“Ne znam tko je to pustio van, ali stojim iza svega što sam rekao i mislim da je to dobro za našu političku obitelj”, kazao je potom Plenković.
S tim prijedlogom Plenković je ponovno percipiran kao važan igrač u redovima EPP-a, ovoga puta i nepokolebljiv oko toga da se uvaže rezultati koje su stranke iz obitelji EPP-a postigle kako na europskim tako i na nacionalnim izborima u svojim zemljama.
On je, naime, ustvrdio da EPP ima pravo tražiti više važnih funkcija nego što ih je do sada imao jer je i rezultat pučana na ovim europskim izborima bio bolji nego prije pet godina.
“Možda je bio dogovor da on to iznese”
Politički analitičar Ivan Rimac kaže da mu je teško procijeniti koliko je Plenković utjecajan unutar EPP-a i u Bruxellesu jer štošta može biti u igri.
“Možda je ovo bio dogovor pučana da netko iznese taj prijedlog, a da nije iz samog vodstva EPP-a, kako se ne bi ugrozila pozicija von der Leyen kao ponovne kandidatkinje za šeficu EK. Dakle, netko tko ne mora nužno biti ugrožen kad iznese takav prijedlog”, smatra Rimac.
On podsjeća kako je dosadašnja praksa bila da najvažnije funkcije u EU idu onima koji su najzastupljeniji u Europskom parlamentu, dakle EPP-u, a one niže drugima i trećima po zastupljenosti. Na taj način, kaže Rimac, došli bi i do desničara koji su radikalnije desno orijentirani od pučana.
“Stoga je moguće da je dogovor unutar pučana bio da takav prijedlog iznese netko tko time neće ugroziti vodeće kandidate EPP-a. S druge strane, može biti da je u pitanju dogovor unutar pučana da se otvori prostor Plenkoviću za neku važnu funkciju. No, to je manje vjerojatno. Postoji pravilo u politici da onaj koji iznosi nepopularne prijedloge ili žestoko kritizira protivničkog kandidata sam ne smije biti kandidat jer time šteti svome ugledu. Sam Plenković je to učinio u kampanji za naše parlamentarne izbore kada je praktički zadužio Olega Butkovića da uđe u verbalni sukob sa Zoranom Milanovićem, a da se on iz toga izvuče i da izgleda poželjnijim kandidatom”, tumači Rimac.
“Aspiracije su mu veće od političke realnosti”
Otkako je prije osam godina Plenković došao na vlast u Hrvatskoj, neprestano se spominje njegova navodna ambicija za nekim briselskim položajem. On sam je i u ponedjeljak navečer, nakon spomenutog sastanka, rekao novinarima da je “željan trećeg mandata na čelu Vlade” te da nije zainteresiran za europske funkcije.
Rimac smatra da su Plenkovićeve ambicije veće nego što je uloga Hrvatske u europskom političkom sustavu.
“On dolazi iz male zemlje i može imati šanse jedino kada većinske nacije odluče da trebaju pokazati kako i predstavnici malih nacija imaju nekakvu ulogu u sustavu. Što se njega samoga tiče, mislim da su mu aspiracije veće od političke realnosti. Ne kažem da je to nužno loše, ali to nije stvar njegovog utjecaja, nego realne politike i kompromisa koji se čine u upravljanju velikim sustavom kakakv je Europska unija”, rekao je Rimac.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare